Nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine objavila izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji za 2020. godinu, postaje očigledno da već pet godina nema pomaka u rešavanju ovog problema. Naime, petu godinu zaredom, kvalitet vazduha u Beogradu svrstava se u najgoru, treću kategoriju.

Kako je pokret Ne davimo Beograd godinama upozoravao, ništa se ne radi kako bi se građani i građanke zaštitili od opasnog vazduha koji udišu. Srpska napredna stranka u prethodnih osam i Socijalistička partija Srbije u prethodnih 12 godina upravljaju zaštitom životne sredine u Srbiji. Ovo nije tvrdnja koju olako iznosimo, jer smo protiv prethodnog ministra zaštite životne sredine podneli dve krivične prijave i to za krivično delo Nepreduzimanje mera zaštite životne sredine iz čl. 261 KZ i Zbog povrede prava na informisanje o stanju životne sredine iz člana 268 KZ.

Prema najnovijem izveštaju Agencije, zbog prekoračenja graničnih vrednosti suspendovanim česticama PM 2.5 i PM 10, Beograd se uz Niš, Pančevo, Smederevo, Kosjerić i Užice našao među najzagađenijima u zemlji. Čak i u okolnostima pandemije, kada je u prvih nekoliko meseci, usled mera zatvaranja, došlo do pada zagađenja vazduha, podaci na godišnjem nivou ostaju zastrašujući.

Prekomerno zagađenje česticama PM 10 zabeleženo je u Velikim Crljenima -107 dana, Obrenovcu – 95, u Bulevaru Despota Stefana – 90 dana, na Novom Beogradu – 74, Vračaru – 42, Starom gradu – 46, Ovči – 44, Mostaru – 32, KBC „Dragiša Mišović” – 24 dana. Prekoračenje zagađenja PM 2.5 česticama zabeleženo je u Velikim Crljenima, na Ušću, Novom Beogradu i Starom gradu. Osim zagađenja ovim, po zdravlje izuzetno štetnim polutantima, u Izveštaju se kao opasnost navodi i zagađenje azot-dioksidom, sumpor-dioksidom i ozonom.

Kao najveći izvori zagađenja suspendovanim česticama PM 2.5 i PM 10 navode se toplane i individualna ložišta, dok su termoelektrane i saobraćaj izvori emisija sumpor-dioksida i azot-dioksida, od kojih u atmosferi, takođe, mogu nastati PM čestice.

Ne davimo Beograd je zajedno sa stručnjacima i organizacijama civilnog društva izradio set kratkoročnih i dugoročnih mera za zaštitu stanovništva pri ekstremnim vrednostima zagađenja vazduha i za dugoročno rešavanje ovog problema, ali ne vidimo nikakve pomake po tom pitanju od strane nadležnih, osim snižavanja kriterijuma merenja kvaliteta vazduha kako bi se isti vazduh prikazao manje opasnim.

Detaljnije o merama za unapređenje kvaliteta vazduha i zaštite građana čitajte na linku

Jedno je sigurno, podešeni brojevi ne mogu izbrisati posledice udisanja zagađenog vazduha, a one su poražavajuće. Različita istraživanja pokazuju da između 7 i 15 hiljada ljudi prerano okonča svoj život kao posledica aerozagađenja, a ogroman broj je onih koji obole od najtežih bolesti, kao što je kancer pluća. Srbija je i po broju obolelih od kancera pluća među prvima u svetu.

Pročitaj i ovo:

Devet godina života u ruševinama pravde i zakona u Savamali

Od izborne noći između 24. i 25. aprila 2016. kada je ceo jedan deo Beograda, pod fantomkama, sravnjen sa zemljom, prošlo je devet godina. Nepuna dva meseca kasnije, Aleksandar Vučić je novinarima rekao da je “država priznala odgovornost za rušenje u Savamali, bez obzira koji je to nivo odgovornosti“. Za ovaj zločin, ta država nikada nije odgovarala. Od rušenja Savamale, do rušenja nadstrešnice, svedoci smo niza katastrofalnih posledica korupcije - za koje niko nije odgovarao.

Đorđević: Udar na univerzitet najbrutalniji do sad

U ovom trenutku na delu je najbrutalniji udar na univerzitet koji može da se završi onako kako Vučić prognozira, preteći da će ukinuti finansiranje, kaže kopredsednica Zeleno-levog fronta i narodna poslanica Biljana Đorđević.