U Beogradu se danas održava “Prajd marš”, u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom “Ima mesta za sve nas”. Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.

“Možemo reći da postoji neko šire društveno razumevanje da treba da bude mesta za sve nas, ali činjenica da se i dalje o temama i pravima kvir osoba govori za vreme Prajd nedelje ili kad neko pretrpi ozbiljno nasilje govori o tome da je bezbednost i dalje najveći problem i da se najveći broj kvir osoba u Srbiji ne oseća dovoljno bezbedno da bi svoju seksualnu orijentaciju javno izrazilo, na poslu i u svakodnevnom životu kao što to mogu da čine slobodne heteroseksualne osobe”, rekla je Jerinić.

Kako je ukazala, u drugim zemljama je uobičajeno da kada se održava Prajd, na institucijama se ističe zastava.

“Godinama se organizatori Prajda obraćaju državnim institucijama, to se nikada ne dešava. U nekom trenutku je to bilo na kancelariji zaštitnika građana ranije, i možda jednom na kancelariji poverenika za zaštitu ravnopravnosti”, rekla je.

Novinarka “Vremena” Jovana Gligorijević je istakla da, gledajući mlađe generacije, a za razliku od 2001. godine, da “mladi ljudi nisu toliko ni homofobični ni transfobični”.

“Tada je to bilo potpuno nezamislivo. Te 2001. godine, ja sam imala 18 godina i prvi put sam osvestila uopšte da, nakon tog krvavog Prajda, homoseksualne osobe postoje i da bi trebalo da imaju jednaka prava, jer sam bila užasnuta onim što se tog dana dogodilo”, rekla je.

Govoreći o ovogodiđšnjem sloganu, Gligorijević je rekla da je to ispravljanje jedne velike nepravde zbog Prajda 2001. koji nije održan.

Istakla je i da ima prostora za još novih zahteva, ne samo kada je reč o zakonskim izmenama.

Pročitaj i ovo:

Radomir Lazović prisluškivan kad i studenti – Na merama BIA!

Poslanik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović bio je prisluškivan u isto vreme kad i studenti, za vreme lokalnih izbora u Srbiji, ali i intenzivnih kontakata sa zvaničnicima Evropske unije, kada je opozicija u Briselu, Strazburu, Parizu obaveštavala međunarodnu javnost o događajima u našoj državi.