U Beču se ovih dana očekuje završetak izgradnje novog parka na Starom Dunavu (nekadašnjem rukavcu Dunava koji je formirao jezero tik uz reku). Površinu parka od 28.000 kvadratnih metara grad Beč je namenio zelenim površinama i kulturnim sadržajima, sasvim besplatnim za svakoga uprkos činjenici da se radi o terenu na parcelama koje su ranije bile u privatnom vlasništvu. Austrijski umetnik Andre Heler je kurator parka čijem sadržaju su doprineli različiti umetnici iz Austrije i sveta. Radi se o projektu koji nije usamljeni slučaj, već jedan od mnoštva primera napora lokalnih vlasti da javne površine učine pažljivo uređenim prostorima koje će svako moći da koristi. Između ostalog i zbog ovakvog pristupa urbanom razvoju Beč se iz godine u godinu nalazi u samom vrhu lista najboljih mesta za život.

Na istoj reci, nekoliko stotina kilometara nizvodno, grad Beograd demonstrira sasvim različit pristup uređivanju svojih dragocenih rečnih obala. Petog februara je izdata građevinska dozvola za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa „Marina Dorćol“. U pitanju je kompleks od gotovo 200.000 kvadratnih metara stanova i lokala koji se gradi neposredno uz naselje na dunavskom keju i koji će okruživati Termoelektranu „Snaga i svetlost“, zaštićeni spomenik kulture.

Stanovnici naselja u okolini novog gradilišta ovih dana su izloženi nepodnošljivoj buci, okupiranju javnih površina kojima su do sada raspolagali i potencijalno toksičnoj prašini koju raznose mašine nesavesnih izvođača radova. U ovakvom stanju, ako se ništa ne promeni, oni će provesti nekoliko narednih godina.
Projekat „Marina Dorćol“ je višestruko problematičan.

Plan detaljne regulacije (PDR) kojim je predviđena izgradnja ovog kompleksa donet je 2021. godine, u jeku pandemije, kada su objektivne okolnosti učinile učešće javnosti još i težim nego inače. I tada čuli glasovi onih koji se protive projektu: Ministarstvo prostora i pokret Ne da(vi)mo Beograd su od samog početka upozoravali na štetnost prodaje priobalnog zemljišta kao i na problematične aspekte PDR-a i projekta „Marina Dorćol“.

Kompleksom će dominirati trinaest kula od 40m visine i dve lamele od 30m visine, svaka podignuta ne na tlu, već na postamentu visine 8m. Uprkos činjenici da bi kompleks trebalo da ima 30% zelenila u direktnom kontaktu sa tlom, građevinska dozvola je izdata za projekat koji će imati svega 10% tako pozicioniranog zelenila. Ovakva betonizacija javnih prostora je pogubna: poslednjih godina svedočimo stvaranju toplotnih ostrva nepodnošljivih za život u letnjim mesecima, koja istovremeno nisu ni približno dovoljno porozna da prime (sve učestalije) obilne kišne padavine. Opština Stari grad je u tom pogledu među najkritičnijim gradskim
područjima.

Najzad, PDR iz 2021. stupio je na snagu umesto ranijeg PDR, donetog 2005. godine. Razlika u pogledu dopuštene izgradnje na području Marine Dorćol je značajna: došlo je do uvećanja sa ranijih 76.000 na gotovo 200.000. Ovim je za javni interes proglašeno drastično uvećanje kompleksa od kog će korist i profit imati jedino investitori. Poređenja radi, uvećana kvadratura ovog privatnog projekta je za gotovo tri puta veća od kvadrature postojećeg naselja na dunavskom keju. Istovremeno, gradska vlast SNS-a nije uradila ništa da saobraćajnu, kanalizacionu i vodovodnu infrastrukturu na donjem Dorćolu učini imalo boljom i sposobnijom da prihvati pritisak koji će na nju izvršiti nicanje ogromnog betonskog kompleksa.

Na sve ove probleme ukazivali su i ukazuju urbanisti, političke organizacije i građani koji žive u blizini Marine. Ovde naročito treba izdvojiti aktivnosti Udruženja građana „Dorćol u srcu“ koje je u toku ove i prethodne godine pokušalo da se institucionalnim putem bori protiv štetnog projekta, pre svega osporavanjem studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta „Marina Dorćol“, ali i pisanjem krivičnih prijava, vođenjem upravnih sporova i organizovanjem građana donjeg Dorćola.

Na ove napore nadležne institucije nisu reagovale i projekat je nastavio svoj put ka izgradnji.

Stvari su, međutim, još gore nego što gornji redovi pokazuju. Krajem decembra 2024. godine koalicija Aleksandra Vučića i Marka Bastaća koja od prošlog leta vlada gradskom opštinom Stari grad donela je Plan razvoja GO Stari grad za period od 2025. do 2031. Odbornici i odbornice opozicione odborničke grupe ZLF-PSG su Plan osporavali i na njega stavljali primedbe i na sednici Skupštine ali i u toku javne rasprave koja je prethodila njegovom usvajanju.

U kontekstu ovog teksta posebno je značajno istaći da se Planom za jedan od prioritetnih ciljeva proglašava izgradnja blizu 2.200 novih stanova na Starom gradu. Radi se o ozbiljnom povećanju broja stanova na opštini. I to na opštini koja je, kao što i sam Plan prepoznaje, najgušće naseljeno područje u Republici Srbiji. Na opštini čiji je broj stanovnika u opadanju u poslednjih šezdeset godina, a kojoj dalji trend pada predviđaju i u narednim decenijama sve procene republičkog Zavoda za statistiku (izuzev onih najoptimističnijih). Kome su onda potrebni toliki novi stanovi i toliki kvadrati stambeno-poslovnih kompleksa? Kakav je interes građana i
građanki Starog grada da se na njihovoj opštini u narednih sedam godina izgradi pet-šest novih Marina „Dorćol“?

Na javnoj raspravi o Planu postavio sam ova pitanja i dobio jednostavan odgovor od autora Plana: postoji interesovanje investitora. U ovom odgovoru je sadržana suština pristupa koalicije Vučić-Bastać urbanom planiranju. Privatni interes bogatih investitora je prioritetan u odlučivanju i njemu se povlađuje. Javni interes, propisi i dobrobit građana i građanki koji ne mogu sebi da priušte investiranje u desetine hiljada kvadrata novogradnje prenebregavaju se, gaze i zanemaruju.

Politika koju danas na Starom gradu sprovode Vučić i Bastać suspendovala je pravnu državu na obali jedne beogradske reke u noći rušenja u Savamali i na velika vrata uvela razobručeni investitorski urbanizam kao princip planiranja i izgradnje Beograda. Ovakvo nasilje i bezakonje, jednom kada su doveli do ispunjenja namera vrha kriminalnog SNS režima, uspostavljeni su kao način „upravljanja“ javnim resursima koji je, na kraju, doveo i do pada nadstrešnice u Novom Sadu. Sada dolaze i po obalu druge beogradske reke.

Prethodni meseci i godine su pokazali da je za uspešnu borbu neophodno ujediniti snage svih protivnika kriminalnog režima: samoorganizovanih grupa građana, političkih partija i civilnog sektora. Zeleno-levi front, kao i pokret Ne da(vi)mo Beograd iz kojeg smo nastali, učestvovaće u naporima stanovnika donjeg Dorćola da se izbore sa projektom koji im ugrožava zdravlje i kvalitet života, a svima nama otima obalu Dunava za čije privatizovanje se nikad nismo izjasnili.

Učinićemo sve što je u našoj moći da SNS i Bastać budu samo deo ružne političke prošlosti na Starom gradu, a da se našom opštinom i gradom upravlja onako kako to rade u Beču i drugim glavnim gradovima sa kojima delimo Dunav.

Pročitaj i ovo:

Tri mere Zeleno-levog fronta protiv negativnih efekata visokih cena hrane

Prema poslednjim podacima, cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka zemalja Evropske unije (95,7 posto tog proseka). Istovremeno, dohodak građana Srbije iznosi tek malo više od 50% prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je zato duplo više opterećena cenama hrane nego što je to slučaj kod građana Evropske unije.

Lazović : Studenti sami odlučuju o listi, zajednički ciljevi su koordinacija i smena vlasti

Narodni poslanik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je za Insajder da je ključno da opozicija i studenti pronađu zajednički jezik i koordinaciju uoči predstojećih izbora. On je poručio da je cilj smena vlasti i da je neophodno sprečiti izbornu krađu, dodajući da je ZLF spreman za izbore u svakom trenutku i otvoren za dogovor o jedinstvenom nastupu opozicije. Lazović je komentarisao i studentsku listu.