Put ka zajedničkom frontu mora ići kroz konstantan zajednički razgovor, poručio je poslanik Zeleno-levog fronta Rastislav Dinić u emsiji “Dan uživo” na N1.

“Stalno moramo da se konsultujemo međusobno o tome šta se dešava, šta nam smeta, šta mislimo da može da bude bolje, samo tako možemo da održimo zajednički front koji je prihvatljiv svima”, rekao je Dinić.

On je istakao kako je ključna reč – dijalog.

“Ali ne sa vlašću, ona ne želi dijalog i videli smo sada kako to izgleda u Novom Pazaru, već dobronamerni dijalog na našoj strani”, rekao je on.

“Bilo bi dobro da odrasli ljudi mogu da razgovaraju, da li smo na istoj strani, istoj ulici, zajedno smo bili u Kosjeriću, možemo li onda pričamo? Mislim da je normalno da razgovaramo”, dodao je on.

Ili neka ponude neki drugi model razgovora, naveo je on.

Dinić je naveo kako mu se čini da studenti “nisu ti koji odbijaju razgovore, nego da su to ljudi koji govore u ime studenata”.

On zamera i jednu vrstu generalizacije koja postoji u javnosti, navodeći primer da neki govore da “opozicija nije uradila ništa za 13 godina”, a da njegova stranka postoji tek dve godine.

“Meni se čini da je to vrlo nezahvalna pozicija i neprijatna je jer stalno ste kirivi”, dodao je on za N1.

Dinić je rekao kako je njegova stranka navela da joj “ne pada na pamet” da traži bilo kakva mesta na studentskoj listi.

“Svaki akter ima prava na svoju strategiju, listu, svoje planove”, dodao je on.

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.