Pre 80 godina, Evropa se uzdigla iz pepela fašizma i rata kako bi stvorila novi put: uniju izgrađenu na miru, demokratiji i solidarnosti. Evropski projekat je bio, i još uvek jeste, protivotrov nacionalizmu i tiraniji. To je naše najveće dostignuće. Danas je pod napadom.

Kada se Drugi svetski rat završio, za veći deo Evrope to je bio novi početak. U Centralnoj i Istočnoj Evropi i Baltiku, jedan totalitarni režim je zamenjen drugim. Bilo je potrebno još nekoliko decenija da se Evropa ponovo ujedini kao slobodna i demokratska porodica.

Autoritarne sile i njihovi saveznici žele da demontiraju ovaj projekat. Putin se plaši ujedinjene Evrope koja se zalaže za slobodu, brani sebe i podržava Ukrajinu. Netanjahu i Erdogan se plaše Evrope koja poštuje ljudska prava i međunarodno pravo.

Tramp se plaši Evrope koja predvodi zelenu tranziciju, reguliše tehnološke monopole i štiti socijalnu državu. Unutar naših granica, autokrate poput Orbana nazivaju sebe patriotama, ali njihova lojalnost nije uz njihov narod, već uz oligarhe kod kuće i autokrate u inostranstvu. Oni se plaše Evrope jer ona pokazuje da demokratija, jednakost i zelena tranzicija funkcionišu. Da je drugačiji svet moguć.

Ovo je presudan trenutak. Evropa mora da bira između povlačenja u fragmentaciju ili zajedničkog kretanja napred.

Put kojim neki konzervativci idu, dok bez razmišljanja seku i ukidaju društveni i ekološki napredak, je ćorsokak.

Evropski socijalni model je njena najveća snaga, štiteći građane, javne usluge i prosperitet. To je temelj našeg mira. Tokom pandemije i energetske krize, EU je zajedno radila na rešavanju teških vremena.

Prosperitet se takođe odnosi na bezbednost. Bezbednost na vašem poslu i u vašem domu. U čistom vazduhu, pristupačnim računima za energiju i javnim uslugama koje su vam potrebne kada vam zatrebaju. Sloboda od fosilnih goriva koja potiču od autoritarnih režima.

To je obećanje zelene Evrope.

Jedinstveno tržište ostaje naše najmoćnije oruđe, ali Trampove tarife otkrivaju kontradikcije našeg ekonomskog modela. Popuštanje Trampovoj agendi poništavanjem napretka ka zelenijoj ekonomiji, slobodnom i bezbednom digitalnom svetu i jačim osnovnim i socijalnim pravima bila bi fatalna greška.

Da bi zacrtala svoj put, Evropa mora da investira u sebe: u inovacije, zelenu infrastrukturu i regenerativnu ekonomiju koja jača ekološke sisteme i društvene temelje. Ne da se okreće ka unutra, već da izgradi jaču osnovu za globalnu saradnju.

EU je uvek nastojala da zaštiti demokratiju i individualne slobode od nacionalizma i autoritarizma. Dok se opiremo njihovom usponu u EU, moramo stati uz one koji se bore za slobodu u našem susedstvu i šire: u Ukrajini, Turskoj, Srbiji i Gruziji. Jer Evropa nije samo Evropska unija već i nešto veće. Zajednički prostor vrednosti i nade. Kada vidimo otpor, shvatamo da su tamni oblaci naša prilika – da delujemo hrabro i ujedinimo se sa svrhom.

Mi, evropski zeleni, pozivamo na fundamentalni korak napred ka ujedinjenijoj, demokratskijoj i federalnijoj Evropi, počevši od:

  • Fiskalne unije za rešavanje problema nejednakosti, finansiranje zelenih javnih usluga i obezbeđivanje pravedne tranzicije.
  • Prave industrijske i energetske strategije, zasnovane na Zelenom dogovoru, kako bi oslobađanje od fosilnih goriva i zaštita prirode postale prilika za zajednice i preduzeća.
  • Kraja politike veta, kako bi se izolovali oni koji potkopavaju osnovna prava i vladavinu prava kako bi Evropa mogla da govori i deluje kao jedno.
  • Zajedničkog evropskog odgovora na izazove odbrane i bezbednosti, zaštite građana kroz zajedničke sposobnosti i saradnju, a ne dupliranje, i izgradnje mira.
  • Kredibilnog procesa proširenja i jačih veza sa onima koji dele evropske težnje.

Ovo je više od institucija, ovo je o ljudima.

Za mlade Evropljane, ovo je vaša budućnost. Pravedna tranzicija znači poslove sa svrhom, dom koji možete sebi priuštiti i planetu na kojoj možete živeti.

Za radničke porodice, evropski socijalni model nije trošak već spas. Univerzalna zdravstvena zaštita i obrazovanje, pravedne plate i zelena mobilnost nisu luksuz već vaše pravo.

Za svakoga, Evropa mora postati motor osnovnih prava, podržavajući i štiteći našu slobodu da živimo život onako kako mi biramo, bez straha od diskriminacije.

Jer će demokratskija, ujedinjenija i federalnija Evropa biti jača. Manje podeljena i spremnija da ostane otvorena, ne samo za nove članove već i za širi svet.

Migracije i solidarnost preko granica ne smemo posmatrati kao pretnje našem identitetu, već kao suštinske za ono za šta se zalažemo. Dok bolni sukobi besne širom sveta, u Palestini kao i u Kongu, Mjanmaru, Sudanu i Ukrajini, evropsko jedinstvo je još hitnije.

Ovog maja, dok Poljska, Portugal i Rumunija izlaze na izbore, setimo se čemu služi Evropa. Setimo se Evrope kojoj težimo, čak i protiv svih očekivanja.

Suočeni sa mračnim oblacima – Putinovim ratom, Trampovim haosom, dezinformacijama, nacionalističkom sabotažom – jedinstvo Evrope je naš jedini bedem.

Ovog Dana Evrope, sećamo se onih koji su se oduprli nacizmu i fašizmu 1945. godine. Sada je na nama red da se odupremo i nastavimo ovaj mirovni projekat. Hajde da izgradimo Evropu koja zaista brine o svojim ljudima i svojoj budućnosti.

Federalna, slobodna, zelena i demokratska Evropa – zajedno.

Vula Tsetsi i Kairan Kufe, kopredsedavajući Evropske zelene partije

Bas Ajkhaut i Teri Rajntke, kopredsednici Zelenih/EFA u Evropskom parlamentu

Anja Presnuhina i Luka Gvidi, ko-portparoli Federacije mladih evropskih zelenih

Verner Kogler, Die Grunen – ​​Die Grune Alternative

Bart Dondt, Grin

Samjuel Kogolati i Mari Lekok, Ecolo

Daniela Božinova i Toma Belev, Zeleni pokret

Zorislav Antun Petrović, Zelena alternativa – ORaH

Gabriela Svarovska i Matej Pomahac, Zeleni

Evelin Sepp i Rasmus Lahtvee, Eestimaa Rohelised

Marine Tondelier, Les Ecologistes – Europe Ecologie Les Verts

Franciska Brantner i Feliks Banaszak, Bundnis90/Die Grunen

Rebeka Sabo i Ričard Barabas, Parbesed – Zoldek Partja

Agnese Lace i Andris Šuvajevs, Progresivie

Stefani Empen i Fransoa Benoj, Dei Greng

Sandra Gauči, ADPD

Anatolie Prohnići, Partija zelenih ekologa

Ines Sousa Real, Ljudi-Životinje-Priroda / PAN

Rui Tavares, Livre

Rodica Barbuta i Bogdan Botea, Zelena stranka

Patrik Harvi i Lorna Slejter, Škotska zelena stranka

Biljana Đorđević i Radomir Lazović, Zeleno-levi front

Urša Zgojznik i Uroš Macerl, PROLEĆE Zelena strana

Luca Bertolini i Elide Mussner, Verdi – Grune – Verge

Anna Martin Cuello i Andreu Maiaio, Eskuerra Verda 

Mar Gonzales i Hose Ramon Besera, Verdes Ekvo

Erica Scott i Alfons Roblom, Holbart Initiativ

Vitalij Kononov, Zelena stranka Ukrajine

Pročitaj i ovo:

Đorđe Pavićević o Vučićevim preračunima

Narodni poslanik Zeleno-levog fronta i profesor Fakulteta političkih nauka Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da ono što deluje jasno je da Vučić ne želi sada da raspiše izbore.