
Autonomni ženski front ispred Zeleno-levog fronta upućuje podršku članicama Odbora za rodnu ravnopravnost Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Vladislavi Gordić Petković, prof. dr Gordani Lalić-Krstin i dr Zorani Antonijević, koje su istupile iz ovog tela, kao i redovnoj profesorki Filozofskog fakulteta Sabini Halupka Rešetar, koja je prethodno podnela ostavku na mesto Prorektorke za međunarodnu saradnju. Kao razlozi za ovakve postupke istaknuti su odsustvo adekvatne reakcije na blokadu Filozofskog fakulteta, ignorisanje i omalovažavanje profesorki i saradnica univerziteta, kao i izostanak podrške dvema dekanicama koje su stale u odbranu autonomije univerziteta. Podsećamo da su prof. dr Ivana Živančević-Sekeruš i prof. dr Milica Pavkov Hrvojević zbog toga bile izložene napadima i pretnjama u tabloidima i na društvenim mrežama.
AŽF najoštrije osuđuje postupke Rektorata koji su doprineli ugrožavanju bezbednosti dekanica Filozofskog i Prirodno-matematičkog fakulteta, i posebno skreće pažnju javnosti na zaključak članica Odbora o urušavanju osnovnih vrednosti slobode i rodne ravnopravnosti na univerzitetu. Ova dešavanja potvrđuju širi trend reakcionarnih desnih politika, kao i odbacivanja načela rodne ravnopravnosti.
Nedopustivo je ovakvo postupanje u okvirima akademske zajednice, naročito u svetlu pojačanih napada kako na integritet izbornog procesa na univerzitetima, tako i na Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji garantuje prava i ostvarivanje ravnopravnosti svih žena u Srbiji. Mizoginiji nema mesta ni u našem društvu, ni na našim univerzitetima!
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.
ZLF traži da se stave van snage sporne izmene zakona kojima se omogućava gradnja u Deliblatskoj peščari
Vladajuća većina je na sednici Narodne skupštine 31. avgusta na netrasparentan način usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima se omogućava izgradnja projekata od javnog interesa na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru.






