
Istoričar umetnosti i koordinator grupe za kulturu pokreta Ne davimo Beograd, Branislav Dimitrijević, povodom rušenja spomenika u selu Negrišori posvećenom žrtvama u Prvom i Drugom svetskom ratu i izmeštanja dečijeg pozorišta Boško Buha u Beograd na vodi, pa i ranijeg uništenja ploče posvećene Draganu Nikoliću i Mileni Dravić, ocenio je da se radi o sistematičnom brisanju prošlosti, naročito posle Drugog svetskog rata. “Ideološki se odričemo jednog perioda koji je u našoj istoriji zabeležen kao period modernizacije i emancipacije društva”, ukazuje i dodaje da se sve to dešava zbog “kriminalne sprege između donosioca odluka i ekstremno kriminalnog kapitala”.
„Da bi se sve ovo sprovelo mora se zaboraviti kakva dostignuća u kulturi i emancipaciji ljudi su postignuta u tom periodu, šta je sve izgrađeno i osnovano od 1945. do 1990. Posle socijalizma izgrađeno je veoma malo kulturnih institucija“, navodi Dimitrijević u Danu uživo na TV N1.
Povodom iseljenja Pozorišta Boško Buha sa Trga Republike u Beograd na vodi, u prostor koji nije adekvatan za njihove potrebe, kaže da je to opasna i zastrašujuća vest.
„Boško Buha je prvo pozorište za decu i omladinu na Balkanu i igrati se sa takvim stvarima je vrlo opasno“, ističe Dimitrijević.
Dodaje da je neko očigledno u gradu Beogradu, opštini Stari grad dao da se to rasproda (zgrada pozorišta na Trgu Republike 3). Najbizarnije u celoj priči je što se pozorištu nudi drugi prostor i to baš u Beogradu na vodi, što kolektiv odbija, jer je neuslovan. To se radi upravo zato što se stalno obećavaju nekakvi kulturni sadržaji u Beogradu na vodi, pa se kidnapuju postojeći“, smatra on.
Revoltirano dodaje „da li će sutra tako i Narodno pozorište da izmeste u Surčin, na primer?!“
„Shvatite da je sve moguće“, ističe.
Srušeni spomenik u selu Negrišori – „neverovatno da ga nisu izmestili“
Osvrnuvši se na rušenje spomenika u selu Negrišori, prilikom radova koje kineska kompanija obavlja na deonici auto-puta od Pakovraće do Požege, poručuje da je neverovatno da niko ranije nije mislio o izmeštanju spomenika.
„To govori u kakvoj se situaciji nalaze službe zaštite, koje tek sad reaguju zbog pritiska javnosti. Znalo se da je on na trasi projektovanog puta i da je mnogo pre nego što su krenuli radovi trebalo da bude izmešten“, kaže Dimitrijević.
Dodaje da ne znamo ni gde su delovi spomenika, „potpuno je nejasno kako će službe dalje postupiti“, kao i da na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika Kraljeva taj spomenik nije ni upisan.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.
ZLF traži da se stave van snage sporne izmene zakona kojima se omogućava gradnja u Deliblatskoj peščari
Vladajuća većina je na sednici Narodne skupštine 31. avgusta na netrasparentan način usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima se omogućava izgradnja projekata od javnog interesa na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru.






