Oblast rada u kojoj su žene izuzetno zastupljene je ugostiteljstvo. U pitanju su žene koje rade kao konobarice, hostese, servirke i slično. Do ovoga ne dolazi toliko iz interesovanja žena prema profesiji, već iz toga što su žene dominantno tražene u toj sferi. Veliki broj oglasa za rad navodi „Traži se konobarica“ ili „Traži se devojka za rad u kafiću“. Iako bi zapošljavanje po rodnoj osnovi trebalo da bude zabranjeno zakonom, ovakav vid regrutacije se praktikuje svaki dan i normalizuje. Zbog čega vlasnici ugostiteljskih oblika traže prvenstveno žene za rad?
Motivacija za ovu praksu je eksploatacija različitih vrsta. Ovo podrazumeva prodavanja emotivnog rada, ali i toga da se smatra da će mlada, lepa i sređena žena lakše prodati proizvod ili uslugu. Svima mora biti odmah jasno koliko je ovo problematično, seksistički i diskriminativno, i koliko je bitno da se ovakve prakse iskorene.
Hostese su vrlo očiti primer ovakvog motiva zapošljavanja i diskriminacije. Kada dobijaju posao njima se jasno nalaže da moraju da budu sređene, našminkane, i prijatne, čak i prema najnapadnijim mušterijama. Zavisno od kluba ili restorana gde rade, propisi oblačenja su drugačiji, ali često podrazumevaju jako uglađen izgled za koji je potrebno vreme i novac da se postigne. Kroz izgled zaposlene devojke se prodaje usluga. Pozicija hostese gotovo nikad nije namenjena muškarcima – u srpskom jeziku čak ni ne postoji muški oblik reči.
Međutim, ugostiteljski objekti su otišli čak korak dalje. „U nekim klubovima se zapošljavaju devojke samo da bi stajale i izgledale lepo, pravile se da su izašle u provod spontano“, objašnjava sagovornica.
„One dobiju flašu pića, budu plaćene, i potrebno je da privuku muškarce da dođu u taj klub. Često im baš navedu da flertuju sa mušterijama; ne moraju da rade ništa sa njima, ali čisto da koketiraju jer onda muškarci više troše da bi se pokazali. To je neka ideja iza toga.“ Ovakav vid rada je van svih propisa i zakona, te devojke koje se nađu u ovim pozicijama ne mogu biti zaštićene od bilo kakvog oblika zlostavljanja kome su izložene, a s obzirom na to šta im nalaže da rade kao „posao“, do seksualnog zlostavljanja dolazi često.
Prepoznate pozicije poput konobarisanja nisu ništa sigurnije ili zaštićenije. Devojke koje rade kao konobarice u kafićima, klubovima, pa i restoranima su jako često izložene mnogim oblicima seksualnog zlostavljanja, kako od mušterija, tako i od vlasnika. Priča jedne od sagovornica nam ovo oslikava:
„Jedan dan sam došla u uskoj suknji, do kolena, i gazda je odmah prokomentarisao da mora da sam se za njega sredila. Rekao je kroz smeh ako budem duže radila tu moraću stalno tako da se oblačim, ali da bih morala i štikle da nosim da uklopim izgled. Bilo je jako malo prometa u tom kafiću, uglavnom gazdini prijatelji, ali je on svima taj dan pokazivao kako izgledam. A taj gazda, mogao je deda da mi bude. Onda je krenuo jedan pijani gost da mi se nabacuje. Niko ništa nije rekao. Poslala sam drugarici poruku, koja je radila u kafićima, ali sve što mi je rekla je ’Žao mi je mila, ali to je taj posao. Moraš da se navikneš’. Onaj lik koji mi se nabacivao je nastavljao, svi su ćutali. Probala sam da objasnim da imam dečka, ali on je nastavio da insistira da mi da broj, da me izvede negde, da ga poljubim, uz rečenicu ’Ma sredićemo to sa dečkom šta ima veze’. Tu noć sam izašla plačući sa posla, nisam mogla da se smirim. Osećala sam se odvratno kad me je momak zagrlio posle da me uteši – nisam htela da me iko pipa, osećala sam se prljavo… Ali najgore je što sam se pre svega osećala ja krivo jer ja sam odabrala suknju. Znam ja sve da niko nije kriv kako se oblači, da to ne sme da bude ljudima poziv na zlostavljanje, ali kad si u toj emotivnoj situaciji pokušaš nekako da nađeš razlog… Posle dva dana sličnog tretmana, dala sam otkaz tamo. Nisam mogla to da izdržim, i nisam se više nikad vraćala sličnom poslu.“
Ova priča je samo jedna od hiljadu sličnih koje devojke i žene u ugostiteljskom sektoru žive svaki dan! Uz to je jasno da su konobarice, hostese i ugostiteljke retko kad zaštićene, naročito jer je mali broj njih uopšte prijavljeno. Rad na crno je jako zastupljen u ovom sektoru, te se zakoni ne primenjuju.
Ovakve vrste zlostavljanja na radnom mestu su nedopustive, i strašno je da zatvarati oči pred njima. Radno mesto mora biti bezbedno i na njemu ne sme da se događa nikakva eksploatacija i seksualno uznemiravanje radnica. Pokret Ne davimo Beograd najoštrije osuđuje ovakvo ophođenje. Zahtevamo da se konačno adresiraju ovakvi problemi. Potrebno je prvenstveno prijaviti ugostitelje i ugostiteljke na ugovor o radu da bi svi prekršaji bili tretirani u okviru zakona. Dalje je bitno da se sprovode češće inspekcije koje se neće samo baviti higijenom ugostiteljskog mesta, praćenjem novčanih transakcija, i knjigovodstvom, već će sagledavati i bezbednost radnog mesta, te na taj način pokušati da spreče bilo kakvu eksploataciju, naročito seksualnu.
Ne smemo dozvoliti da i jedna žena bude uznemirena, seksualno zlostavljana i ugrožena na poslu koji radi da bi zaradila za život! Siguran, bezbedan i dostojanstven rada mora biti obezbeđen svima.
Ženska grupa/Anja Zlatović
Pročitaj i ovo:
Nedopustivo zastrašivanje odbornice u Skupštini grada Pančeva
Opoziciona odbornica, Tamara Maksić, koja je i članica Predsedništva ZLF, doživela je višečasovno nasilje i omalovažavanje na sednici Skupštine grada Pančeva sa ciljem njenog ućutkivanja, zastrašivanja i povlačenja iz političke borbe. Ovo nije prvi put da odbornici većine iz Pančeva - muškarci - izlažu Tamaru Maksić nasilju i brutalnim uvredama, što osim što dokazuje negovanje mizogine političke kulture, jasno ukazuje i na to da SNS podržava zatrašivanje, ućutkivanje i delegitimizaciju kao strategiju tretmana žena u javnom životu.
Lazović: U EU smo i političke neistomišljenike upozorili da je Vučić ubica demokratije u Srbiji
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je da iz Evrope stižu lepe vesti u vezi sa Srbijom, navodeći da se o prestanku pružanja dalje podrške režimu Aleksandra Vučića sada govori i među evropskim konzervativcima, koji su do sada bili politički kišobran Vučiću, ali i u vezi sa litijumom i zaustavljanjem tih projekata.
ZLF i PSG: Nikodijević ima rok od 15 dana da pokrene inicijativu o razrešenju Šapića
Šefica odborničke grupe Zeleno-levog fronta i Pokreta slobodnih građana u Skupštini Beograda Natalija Stojmenović izjavila je da predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević ima rok od 15 dana da pokrene inicijativu i zakaže sednicu o razrešenju gradonačelnika Aleksandra Šapića.