
Porast femicida, nejednakost na radnom mestu i niže plate, nedovoljna zastupljenost na mestima odlučivanja, neplaćeni kućni rad, skandalozno medijsko izveštavanje o silovanju, kao i konkretni primeri brojnih problema sa kojima se žene svakodnevno suočavaju bile su neke od tema razgovora narodnih poslanica i lokalnih feminističkih aktivistkinja u Nišu.
Na tribini “Ženska prava i (r)evolucija” koja je nedavno održana u Nišu učestvovale su narodne poslanice Zeleno-levog kluba, Biljana Đorđević i Jelena Jerinić, i feministička aktivistkinja Tatjana Nikolić. Bila je ovo prilika da sa velikim brojem okupljenih građanki i građana razgovaramo o tome koji su to načini borbe za sopstvena prava, o feminističkom aktivizmu, načinima i značaju institucionalne borbe.
“Političarke u Nišu ne pokazuju interesovanje za podršku feminizmu. Tražile smo pre nekoliko godina više žena na mestima odlučivanja da bi se čulo žensko pravo glasa, pa smo to i izborile, ali one ili ćute ili kažu nešto što im je rečeno da kažu. Sada umesto više žena tražimo više feministkinja na mestima odlučivanja kako bi se čulo alternativno žensko pravo glasa”, izjavila je Tatjana Nikolić i dodala da to koliko žena ima u bilo kojim telima nema veze. Ako one ne razumeju suštinu, nećemo odmaći nigde ni sa problemom nasilja prema ženama, ni sa drugim temama.
“Mi živimo život nereagovanja institucija. Globalni trend je feminizacija pravosuđa, većina žena su sudije, veliki broj žena radi u tužilaštvu, imamo ženu koja je glavna tužiteljka, a opet tužilaštvo nije reagovalo na vapaj žena sa protesta protiv Informera, nego na nešto što je uradio Dragan J. Vučičević, i to je čitava tragedija naše urušene pravne države. Osim što ćemo se boriti kroz institucije u kojima učestvujemo, mi moramo i da probudimo sve te žene kojima je posao da reaguju”, rekla je Jelena Jerinić i dodala da je iznenađuje da se one ne identifikuju sa tim problemom.
Biljana Đorđević je istakla da je parlament u praksi muška institucija, ali i da je upitno da li žene u parlamentu uopšte mogu da se okupe oko ideje ženskih prava, jer mnoge zastupaju samo stranačke interese.
“Vladajuća većina zloupotrebljava temu ženskih prava. Imamo i depolitizaciju i postavljanje teme kao nadpolitičke, ali ona može biti nadpolitička samo ako je oni kontrolišu. Ako ova pitanja neko drugi stavi na agendu kao nadpolitička, kao što je slučaj sa problemom nasilja prema ženama oko kojeg treba da se svi okupimo, oni se neće odazvati”, pojasnila je Biljana Đorđević.
Ne davimo Beograd se za prava žena bori na svim nivoima – i na ulici, i u institucijama, a iskustvo i znanje postojećih organizacija vidimo kao dragocen resurs koji nam može pomoći u zaštiti i podršci ženama.
Ženska prava i načini borbe za njih bili tema drugog po redu događaja u seriji tribina širom Srbije na kojima će se građanima predstaviti narodni poslanici i poslanice Zeleno-levog kluba, kao i aktivnosti na širenju organizacije i formiranju zeleno-leve partije na nacionalnom nivou.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.
ZLF traži da se stave van snage sporne izmene zakona kojima se omogućava gradnja u Deliblatskoj peščari
Vladajuća većina je na sednici Narodne skupštine 31. avgusta na netrasparentan način usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima se omogućava izgradnja projekata od javnog interesa na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru.






