
Čak i Aleksandar Šapić je napokon potvrdio dugogodišnje tvrdnje Ne davimo Beograd da Bus Plus sistem naplate nije ostvario očekivanja i da ga treba ukinuti. Prava prilika za vraćanje naplate karata u sistem GSP-a bila je u martu prošle godine, kada je istekao ugovor prethodnom operateru. Grad je uprkos našem protivljenju, ipak produžio ovu štetnu praksu. Sada i gradska vlast potvrđuje da je to bila greška, ali da bi se sada raskinuo postojeći ugovor, potrebno je platiti ozbiljne penale.
Pokret Ne davimo Beograd je u martu prošle godine, odnosno pre potpisivanja novog štetnog ugovora, ukazivao da kompanija Kentkart neće doneti poboljšanje naplate karata u gradskom prevozu, što je bilo jasno iz prethodne analize rada Bus plusa. Takođe, istraživanje stavova građana o naplati karata pokazalo je veliki odijum koji beograđani imaju prema Bus plusu koji je dodatno otežavao naplatu. Sve su ovo znali i gradski čelnici kada su doneli štetnu odluku da se ugovor produži.
Ne davimo Beograd je i tada pozivao da grad preuzme postojeći softver i naplatu vrati u sistem GSP-a. Na ovaj način bi se izbegao posrednik, a ostvarena dobit bi se preusmerila u napredniji sistem optimizacije linija javnog prevoza kroz automatsko brojanje putnika i povećanje plata vozača.
“Na žalost, još jednom se pokazalo da naprednjačka vlast nema jasnu strategiju za javni gradski prevoz, već odluke donosi ad hoc, u zavisnosti od interesa privatnih kompanija, a greške na žalost plaćaju svi građani Beograda. Izgubili smo i vreme i novac građana.” – izjavio je Zoran Bukvić, koordinator grupe za saobraćaj Ne davimo Beograd.
Pokret Ne davimo Beograd ukazuje i na to da su cene mesečnih karata preskupe za standard osiromašenih građana, i da je potrebno da se deo naplate usmeri direktno od poslodavaca u gradski budžet za javni prevoz, a da se cene mesečnih karata koje građani plaćaju smanje.
Pročitaj i ovo:
Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN
O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.
Dinić: Ostavke četiri člana REM pokazale da proces izbora tog tela nema legitimitet
Poslanik Zeleno-levog fronta (ZLF) Rastislav Dinić ocenio je danas da su ostavke četiri člana Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koje su podneli 19. decembra "ozbiljan alarm" i da pokazuju da proces izbora članova "nema legitimitet".
Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS
Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.






