
U zajedničkom saopštenju pokret Ne davimo Beograd i politička platforma Solidarnost još jednom ukazuju da u gradu Beogradu ne postoji kulturna politika niti strategija razvoja kulture. Na mestu kulturne politike uspostavljena je koruptivna šema raspodele gradskog budžeta za kulturu bez ikakvih kriterijuma ili valjanih obrazloženja. Tako je na prethodnoj sednici Skupština grada Beograda na predlog Sekretarijata za kulturu usvojila Izmene i dopune Odluke o stalnim manifestacijama u oblasti kulture od značaja za grad Beograd. Tom odlukom su značajnim stalnim manifestacijama poput BITEF-a, BEMUS-a, Oktobarskog salona ili FEST-a, veštački i iz čisto lukrativnih i koruptivnih razloga dodate fantomske i visoko-profitabilne manifestacije nazvane „Beogradsko leto“ i „Beogradska zima“. Iza ovih naziva se kriju čisto komercijalni projekti poput Beer Festa, Belgrade Music Week-a, i Music Awards ceremony, ali čak i fantomski, nepostojeći projekti kao što je festival klasične muzike “CLASSICO!” koji je potpuno nepoznat ni široj ni stručnoj javnosti
Ne davimo Beograd i Solidarnost postavljaju pitanje odbornicima u gradskoj skupštini koji su glasali za ove izmene: Po čemu su tačno ove manifestacije značajne za grad Beograd i njegovo stanovništvo da bi se uvrstile na listu „stalnih manifestacija u oblasti kulture od značaja za grad Beograda“ i da bi ih građani morali finansirati? S obzirom da u ovom gradu postoji niz veoma značajnih festivala i manifestacija koji pod veoma komplikovanim materijalnim uslovima, i bez podrške grada, uspevaju da ostvare kvalitetne programe, nije uopšte jasno na osnovu čega su, i mimo bilo kakvog konkursa ili transparentne procedure, izabrane baš ove a ne neke druge manifestacije? Kakva se zapravo poruka šalje radnicima u kulturi koji sa velikim entuzijazmom već godinama uspevaju da realizuju značajne projekte u oblasti kulture? Poruka je očigledno samo jedna – gradski budžet za kulturu je dostupan samo onima koji su spremni da uđu u koruptivnu šemu sa vladajućom partijom.
Ovakav potez gradskih vlasti kojim se komercijalnim manifestacijama dodeljuje povlašćeno mesto u oblasti kulture, pokazuje da se bez ikakve odgovornosti i stručnosti nastavljaju politike tzv. “privatno-javnog partnerstva” kojima se isisava javni budžet za privatne džepove ljudi bliskih gradskoj vlasti. Upravo zbog ovakve korupcije u kulturi, stalno se saopštava kako „nema budžeta“ za povećanje plata zaposlenima u javnim institucijama kulture, za nova i preko potrebna radna mesta u blibliotekama, muzejima, galerijama, za nove kulturne centre za kojima vape lokalne opštine van najužeg gradskog centra, ali ni za nove škole i vrtiće, zdravstvene ambulante, socijalno ugrožene samohrane roditelje, decu i osobe sa posebnim potrebama (i njihove kulturne potrebe), za rešavanje brojnih komunalnih problema i ogroman niz drugih hitnih i neophodnih intervencija u gradu! Umesto povećanja kapaciteta i unapređenja kvaliteta programa već postojećih gradskih ustanova kultura, ili formiranja novih koje bi kulturu prepoznale kao polje obrazovanja i emancipacije, podršku iz budžeta grada dobijaju sardžaji koji su ili potpuno komercijalni ili usmereni na partijsku promociju.
Dok su „mere štednje“ i dalje na snazi tamo gde nastaje kultura i umetnost koja je u interesu svih građana jer ih obrazuje, uči novim znanjima, navodi da stvaraju bolje društvo, čini ih mislećim ljudima – aktuelna gradska vlast rasipa gradski budžet da zadovolji novu privilegovanu elitu!
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.
ZLF traži da se stave van snage sporne izmene zakona kojima se omogućava gradnja u Deliblatskoj peščari
Vladajuća većina je na sednici Narodne skupštine 31. avgusta na netrasparentan način usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima se omogućava izgradnja projekata od javnog interesa na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru.






