Govoreći na skupu “Zeleni talas na Zapadnom Balkanu”, koji je održan u Evropskom parlamentu, Radomir Lazović je poručio da je Srbija već tri meseca bez parlamenta i da je politika Aleksandra Vučića najveća prepreka evropskim integracijama Srbije, ali bitnije od toga on je prepreka kvalitetom životu građana Srbije, vladavini prava ili zdravoj životnoj sredini.

“Došlo je vreme da regionom Zapadnog Balkana vladaju odnosi saradnje i uvažavanja zemalja koje ga čine odnosno zajednički rad na rešavanju sličnih problema koje imamo. Od zagadjenja vazduha koje ne poznaje granice, preko borbe protiv korupcije i kriminala, do smanjivanja ekonomskih nejednakosti i unapređenja života građana koji je daleko od evropskog nivoa” – izjavio je Lazović i dodao da Evropska unija nije idealna zajednica, ona ima puno svojih problema, ali je za građane Srbije članstvo strateški pravac u interesu građana.
Poslanici i odbornici pokreta Ne davimo Beograd sastali su se u Briselu sa predstavnicima Evropske zelene partije i razmenili iskustva o radu. Pokreti, partije i organizacije bliske Zelenima su u regionu ostvarile značajne rezultate i to uliva nadu da će u našim društvima odlučivati novi ljudi koji nisu ogrezli u aferama i koji će donositi odluke u interesu građana. Ne davimo Beograd će dati svoj doprinos borbi da Srbija postane dobro mesto za život.
Ne davimo Beograd

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.