Upad službenika Bezbednosno-informativne agencije u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture predstavlja vrhunac sistematičnog ugrožavanja i zloupotrebe ustanova zaštite kulturnog i istorijskog nasleđa za potrebe političke i ekonomske elite na vlasti. Ukidanje statusa zaštićenog objekta zgradi Generalštaba poslednji je u nizu primera koji pokazuju da je sudbina ustanova zaštite koje deluju po Zakonu o kulturnom nasleđu stavljena pod znak pitanja pred spregom interesa privatnih investitora i države. Rušenje Hotela Jugoslavija i Zarićevog mosta, predstojeća devastacija beogradskog Sajma za potrebe proširenja Beograda na vodi, ugroženost Stare Šećerane, kao i niz primera rušenja predratnih privatnih stambenih objekata, ukazuju na smišljeno i koordinisano uništavanje kulturnog i istorijskog nasleđa našeg grada i naše zemlje, a posebno ono koje se odnosi na modernizam i istoriju XX veka.

Da li ovakav odnos države prema kulturnom nasleđu vodi i nekoj formi ukidanja službi zaštite ili njihovom potpunom stavljanju pod kontrolu vladajuće partije? Da li su stručnjaci u ovoj oblasti, kao i politički akteri koji se bave ovom temom, učinili dovoljno da spreče ovako štetnu politiku vlasti i sačuvaju autonomiju ustanova zaštite kulturnog nasleđa? Na koji način zaposleni u tim ustanovama mogu da zaštite svoj profesionalni integritet? Šta zapravo znači upotreba službe državne bezbednosti za pritisak i zastrašivanje zaposlenih u Zavodu za zaštitu spomenike kulture? Kako političke partije u opoziciji mogu da doprinesu sprečavanju dalje devastacije kulturnog nasleđa?

Na tribini učestvuju:

– Tanja Damljanović Conley, istoričarka arhitekture i urbanizma
– Katarina Maksimov, predsednica društva konzervatora Srbije
– Vesna Marjanović, generalna sekretarka Europa Nostra Srbija
– Dejan Radovanović, istoričar umetnosti i konzervator
– Filip Švarm, glavni urednik nedeljnika Vreme

Domaćini razgovora: Lola Joksimović, arheološkinja i Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti

 

Pročitaj i ovo:

Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS

Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.