Jedna od ključnih fabrika pančevačke industrije, Azotara, bila je nekada vodeći proizvođač veštačkih đubriva u državi u sklopu HIP-a. Neodgovornom tranzicijskom politikom Azotara je dovedena do stečaja, a 2021. godine je za samo 5,5 miliona evra prodata novosadskoj kompaniji Promist, koja postrojenja Azotare primarno koristi kao skladišta. Promist je u periodu od 2021.godine do danas ostvario profit od desetina miliona evra koji se ne slivaju u budžet grada Pančeva, niti dovode do dobrobiti za grad, društvo i radnike.

Promist ni u jednom momentu nije pokrenuo revitalizaciju Azotare i njene proizvodnje, a sada su javnosti dostupne i informacije o planu za njenu demontažu.

Kompanija Phoenix Equipment Corporation iz SAD, poznata po projektima demontaže starih hemijskih postrojenja širom sveta i relociranju opreme u Afriku, dogovorila je sa Promistom demontažu Azotare u dve faze sa ukupnim trajanjem od dve godine. Sudbina pogona nije nam poznata, ali je možemo naslutiti na osnovu ranijeg poslovnog iskustva izvođača demontaže.

U zamenu za našu fabriku, Promist planira izgradnu data centra na teritoriji bivšeg proizvodnog kompleksa.

Pančevački odbor Zeleno-Levog Fronta i lokalni aktivisti Političke platforme Solidarnost upozoravaju da je svaki korak ovog plana sporan i štetan po naš grad, kao i našu životnu sredinu I radništvo.

Izgradnja data centara je popularan metod konverzije starih industrijskih postrojenja i braunfilda u „čistije centre za razvoj i održavanje modernih tehnologija”, ali u praksi ovakva postrojenja puno koštaju, štete životnoj sredini i ne doprinose lokalnoj privredi mesta gde su izgrađeni.

Serveri data centara funkcionišu 24/7, što zahteva veliku količinu strujne energije. To znači da strujna mreža područja u kojima se oni nalaze trpi mnogo veći pritisak, što u najmanju ruku može dovesti do poskupljenja struje za građane, a potencijalno i do češćih nestanaka struje i problema sa mrežom, ukoliko grad ne izdvoji novac iz budžeta za dodatnu modernizaciju. Pošto se najveći deo strujne energije i dalje generiše iz neobnovljivih resursa, kao što su ugalj i gas, dodatna potražnja će dovesti i do većih emisija štetnih gasova.

Serverima je za hlađenje takođe potrebna enormna količina vode. Data centri svakog dana konzumiraju milione litara sveže vode da bi ostali funkcionalni. Tako nešto predstavlja jasni pretnju po ekosistem Tamiša i Dunava. Ventilatori i postrojenja za hlađenje takođe proizvode veliku količinu zagađenja bukom, što može negativno uticati na građane, ali i životinje.

Data centri takođe zapošljavaju relativno mali broj ljudi. Njihiv rad je većinski automatizovan, a za održavanje pogona potrebni su ljudi sa specifičnim obrazovnim profilima i vrlo mali broj opštih radnika. Ovakvo postrojenje ne može se meriti sa brojem radnih mesta koje je Pančevu obezbeđivala stara Azotara.

Pored svih navedenih problema, demontaža Azotare i izgradnja data centra predstavlja i jasno brisanje industrijskog nasleđa našeg grada zarad profita privatnika koji nemaju društvenu odgovornost prema Pančevu.

Zeleno-levi front i Solidarnost pozivaju građane i aktiviste da se udruže oko toga da ovakvom planu moramo stati na put. Nadležni, a i sam Promist, moraju biti pozvani na društvenu odgovornost i zaustaviti planove štetne po građane, radnike i životnu sredinu.

Budućnost Azotare ne treba da bude demontaža i konvertovanje u zagađivački data centar, već obnova rada po modelu radničkog suvlasničkog preduzetništva. Postrojenja je moguće modernizovati tako da se nivo zagađenja smanji, postavljanjem filtera i pogona za proizvodnju energije iz obnovljivih resursa, a deo profita buduća Azotara mogla bi uložiti u lokalnu zajednicu. Tako bi naš grad opet bio industrijski centar, ali i centar radničkih prava, solidarnosti i društvene odgovornosti.

Alternativno, Azotara se može demontirati, ali onda ona mora biti konvertovana u prostor za buduća industrijska postrojenja, idealno napravljena kao kompleks za više malih lokalnih preduzeća koji mogu imati centre za proizvodnju i skladištenje na tom mestu.

Pančevo je grad radnika i industrije, i na to smo ponosni. Zajedno, kao solidarna lokalna zajednica, možemo dovesti do toga da naš grad opet bude veliki industrijski centar, ali uz to i čistiji, odgovorniji i prosperitetniji grad.

Ili građani i radnici, ili pohlepa krupnog kapitala.

Pročitaj i ovo:

Osam jeftinih trikova Jorgovanke Tabaković

"Povodom još jedne, četrnaeste godišnjice na čelu Narodne banke Srbije, iz centralne banke stiže obimno saopštenje preplavljeno procentima, milijardama i istorijskim rekordima. Poruka je uvek ista." Pročitajte više o tome u autorskom tekstu našeg Mladena Vitasa.