
Projekat Zeleni bulevar u vrednosti od 20 miliona evra, koliko iznosi kredit dobijen od Evropske banke za obnovu i razvoj, nije sproveden u interesu građana, već je politička elita Srpske napredne stranke pronašla još jedan način da se ogrebe o javna sredstva, poručili su učesnici komšijskog razgovora „Slučaj Zelenog bulevara: Pranje para kroz rekonstrukcije ulica“. Komšijski razgovor je održan ispred prostorija Gradske uprave, kako bi se ukazalo na sav javašluk i nestručnost aktuelne vlasti, s obzirom na to da godinama nisu sposobni da urede ulice koje se nalaze u neposrednoj blizini njihovog sedišta.
Dobrica Veselinović, gradski odbornik pokreta Ne davimo Beograd, istakao je da je pitanje Zelenog bulevara pitanje kako se naš grad razvija. „Projekat nije doprineo poboljšanju brzine i protočnosti saobraćaja i unapređenju javnog prevoza u ovom delu grada, dok je budžet grada značajno opterećen kreditom u vrednosti od 20 miliona evra. Tender za izvođenje radova dobila je jedna firma za koju smo odmah pretpostavili da nema kapaciteta da izvede radove u predviđenim rokovima. Gradilišta nisu bila dobro obezbeđena i ljudi su se zbog toga povređivali. Radovi su kasnili više od šesnaeast meseci, a pitanje je da li možemo reći da su u potpunosti završeni. Videli smo da pritisak daje rezultata i da moramo da se organizujemo kako bismo pobošljali život ljudi u ovom kraju i utvrdili ko je odgovoran za sve probleme“, rekao je Veselinović.
Gradska odbornica Natalija Stojmenović se osvrnula na stanje infrastrukture u Beogradu. „Kada pričamo u infrastrukturi u ovom gradu treba u fokusu da nam budu ljudske potrebe – koliko su različiti sadržaji pristupačni – dostupne i efikasne komunalne usluge, kulturni sadržaji i pristup zdravstvenoj zaštiti. Projekti se sprovode bez konsultacija sa građanima i bez uzimanja u obzir potreba ljudi. Na primer, ovaj potez je gotovo u potpunosti nepristupačan osobama sa invaliditetom. Takođe, ljudi u Padinskoj skeli imaju problem sa brojem mesta u vrtićima, a u zdravstvenim ustanovama nema dovoljno lekarskog kadra. U Borči postoji decenijski problem sa kanalizacionom mrežom. Projekti se često sprovode kako bi se potpisali štetni ugovori i ostvario privatni profit,“ zaključila je Stojmenović.
Koordinator opštinskog odbora Palilula-desna obala, Luka Petrović, istakao je da je celo leto na gradskoj opštini Palilula obeleženo loše sprovedenim rekonstrukcijama ulica, na štetu kvaliteta stanovnika te opštine. „Pored svih problema i korupcije koje je projekat Zeleni bulevar doneo, na celoj Paliluli je ovog leta otežan život stanovnika zbog loše planiranih i nestručno sprovedenih rekonstrukcija ulica. Ulica Marijane Gregoran je četvrto leto zaredom prekopavana. Ponovo nije obezbeđenja alternativna minibus linija gradskog prevoza, pa je deo Karaburme iznad te ulice bio potpuno odsečen od centra grada. Ljudi su bili prinuđeni da silaze na stanicama u Višnjičkoj ulici i pešače dugačke deonice uzbrdo kako bi stigli do svojih domova. U ulici Sestara Bukumirović u Višnjičkoj banji dva meseca trajala je rekonstrukcija ulice i uvođenje gasa, dok su ljudi iz te ulice živeli u katastrofalnim uslovima“, istakao je Petrović.
U sam razgovor se uključio veliki broj građana koji žive na potezu Zelenog bulevara. Osnovne zamerke ticale su se pogoršanja kvaliteta svakodnevnog života građana u tom kraju, čestog nestanka vode zbog pucanja cevi, uvećanja računa za vodu u periodima nakon pucanja cevi, nepristupačnih ulica za osobe sa invaliditetom i nedovoljno zelenila u celom kraju.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






