Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica grada Beograda, na sednici održanoj 20. decembra 2024. nije usvojila predlog gradonačelnika Šapića da se podigne spomenik generalu Dragoljubu Mihailoviću na Terazijskoj terasi. Ali, on i dalje ne odustaje. Pritiskom na institucije kao što su Urbanistički Zavod i Zavod za zaštitu spomenika kulture, preko kojih ostvaruje i druge svoje lične interese i kroji javni prostor našeg grada po sopstvenom nahođenju, Šapić je sada pribavio njihove saglasnosti da se u sred parka Ušće podigne ovaj
Međutim ono što ostaje isto i u ovoj ponovljenoj inicijativi jeste obrazloženje koje gradonačelnik potpisuje i koje ne sadrži gotovo ni jednu činjenicu koja bi govorila u prilog naročitih zasluga generalovih, a na osnovu kojih se on imaovekovečiti u bronzi. Kao član ove Komisije već sam na sastanku 20. decembra, kako stoji i u zapisniku, rekao da bih pokušao da izbegnem dalju polarizaciju ovog društva ponovnim iznošenjem istorijskih činjenica o Mihailovićevoj kolaboraciji sa okupatorom i njegovoj odgovornosti za počinjenje ratne zločine, već da predlažem da se Komisija usresredi na ono što joj je povereno – a to je utvrdjivanje da li je neka istorijska ličnost postigla takve podvige i ima tolike zasluge za ovaj grad i ovo društvo, da joj se sad svi mi savremenici odužujemo materija
Mihailoviću se želi podići spomenik kao vojskovođi, kao đeneralu. Dakle kriterijumi koji tu važe su pre svega oni kojiutvrđuju šta su to podvizi
Ali ipak se vratimo na generalove zasluge – one iste koje ne ume da pobroji čak ni sam predlagač, gradonačelnik Beograda. U njegovom obrazloženju se šturo navodi da je Mihailović pre rata bio „oficir koji je obavljao brojne dužnosti“ a da je posle okupacije „osnovao na Ravnoj Gori Komandu četničkih odreda Jugoslovenske vojske“. Dalje je naveden samo jedan jedini konkretan događaj koji preporučuje Mihailovića za spomenik – akcija spasavanja američkih pilota, t.j. nedavno ekranizovana „Ope
Pominje se u obrazloženju i da su ga „komunističke vlasti“ osudile na smrt zbog kolaboracije i ratnih zločina, a naravno,pominje se i odluka o poništenju te presude iz 2015. Ali, šta god znali iz istorije, pa i privatno mislili o Mihailovićevoj (ne)odgovornost
Ovaj spomenik bi bio bezočna fabrikacija istorije, uvreda za sve potomke žrtava četničkih pokolja nedaleko i od centraBeograda: pokolja u Vraniću, u Boleču, i mnogih drugih dokumentovanih primera mučenja i egzekucija civila i pripadnika partizanskog pokreta. Spomenik bi predstavljaonegiranje niza
Ovakve destruktivne inicijative su s jedne strane infantilne (gradonačelnik se ovde ponaša kao dete koje je preti tantrumom ako mu se želja ne ispuni) ali i veoma ozbiljne uzamajavanju javnosti, stvaran
Sednica Komisije za spomenike, sa jednom tačkom dnevnog reda, zakazana je za 25. jun u 10h.
Pročitaj i ovo:
Lazović: BIA je radila za potrebe SNS-a, zbog čega treba otvoriti i pitanje zabrane te stranke
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je za N1, povodom saznanja da je bio pod tajnim nadzorom BIA i da su agenti, prema navodima ZLF-a, ulazili u njegov stan radi postavljanja uređaja za prisluškivanje, da služba treba da bude rasformirana, a odgovorni za eventualne zloupotrebe procesuirani.
Dobrica Veselinović: Mesne zajednice – Prostorije za građane ili stranačke aktiviste?
Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta smatra da je priča o prostorijama mesnih zajednica mnogo starija od aktuelnih zahteva zborova građana. Kako objašnjava, Grad Beograd je još pre više od decenije počeo da smanjuje mrežu mesnih zajednica, ustupa njihove prostorije drugim korisnicima i prodaje ih.
Marina Mijatović: Lekari ne smeju da iznose podatke o pacijentkinji
Tragičan porođaj u Opštoj bolnici u Novom Pazaru ponovo je u fokus stavio dugogodišnje primedbe na rad ginekološko-akušerskog odeljenja, ali i pitanje odgovornosti zdravstvenih institucija i zaštite prava pacijentkinja.







