Naš poreski sistem vode ljudi poput Siniše Malog ili Aleksandra Vučića koji nikada nisu delili iste brige sa većinom građana Srbije, pa onda ne iznenađuje što im je dobrobit ljudi na poslednjem mestu. Apsurdno je da država u kojoj je ministar finansija uhvaćen u aferi da nije prijavio prihode kako bi izbegao plaćanje poreza i vlasništvo nad 24 nekretnine koje ne može da objasni čijim novcem ih je kupio, danas deli lekcije građanima Srbije o plaćanju poreza.

Ne davimo Beograd je Siniši Malom i Goranu Vesiću podigao spomenik zbog njihovih (ne)dela i velikih (ne)uspeha u razvoju Beograda. Detaljnije u tekstu na [linku]

Poreski sistem mora biti i efikasan po državu i društvo, tako da obezbedi stabilne prihode za pružanje javnih usluga i javnih dobara građanima, ali mora i da se osavremeni kako bi pospešio i omogućio korišćenje novih tehnologija za sticanje zarade građana. Međutim, pre svega mora da bude pravedan.

Porez ne možemo naplaćivati ljudima na način da im, jednom kad se on naplati, ostane manje novca od iznosa minimalne zarade. Za sve građene koji se nalaze u takvoj situaciji predlažemo hitno uvođenje zakonske amnestije za sve obaveze koje su nastale u prethodnom periodu. Ustav Srbije jasno predviđa da se obaveza plaćanja poreza zasniva na ekonomskoj moći obveznika, a primena ovakvog poreskog zakonodavstva nedvosmisleno krši ovo načelo. Takođe, amnestija mora važiti sve do početka primene novih propisa kojima bi se uvažile njihove elementarne potrebe.

Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje ne mogu se naplaćivati onima kojima samo zakonodavstvo nije omogućilo da ostvare prava od doprinosa koje im sada traži da plate. Stoga, zahtevamo hitno donošenje zakonske amnestije za sve one naše sugrađane koji su se našli u ovakvoj situaciji.

Među kategorijom frilensera nalazi se veliki broj naših sugrađana koji su zaposleni, ali koji samostalnim pružanjem usluga van radnog vremena dopunjuju svoje kućne budžete i obezbeđuju time pristojan život svojim porodicama. Naš postojeći poreski sistem uopšte ne vodi računa o ovim našim sugrađanima i podvrgava ih neprimereno visokom poreskom opterećenju.

Zbog svega navedenog, zahtevamo da se odmah otvori širi društveni dijalog i krene u reformu poreskog sistema sa ciljem da on bude pravično izbalansiran i da se zasniva na ekonomskoj moći građana. Jedna od osnovnih promena morala bi biti uvođenje neoporezivog egzistencijalnog minimuma koji je u ovom trenutku pružen samo u slučaju prihoda iz radnog odnosa (zarade), ali ne i kod svih drugih oblika prihoda po drugim osnovama. Inicijativa Ne davimo Beograd smatra da je ovakvo stanje neprihvatljivo.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.