
Danas je održano ročište na suđenju po tužbi kompanije bliske Srpskoj naprednoj stranci, Milenijum tima, protiv Dobrice Veselinovića. Dobrica Veselinović lično je kao i pokret Ne davimo Beograd tužen za nanošenje štete ugledu i žigu kompanije Milenijum tima, zbog objavljivanja teksta o promeni urbanističkog plana kojim se ovoj kompaniji omogućava rušenje istraživačko-razvojnog instituta Goša i izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa na istom mestu. Milenijum tim traži 100 hiljada evra naknade.
“Srpska napredna stranka na sve načine pokušavaju da sabotira rad Ne davimo Beograd. Ovo je samo jedno od više desetina pravnih procesa koji su vođeni ili se vode protiv nas. Prisluškivali su nam telefone, pratili nas, provlačili kroz tabloidno blato, napadali fizičiki naše aktiviste. Evo baš preksinoć je Miloš Vučković naš kandidat za odbornika ponovo napadnut.” – izjavio je Dobrica Veselinović i podsetio da je Miloš Vučković napadnut i na izborni dan kada je primetio vođenje paralelnih spiskova na biračkom mestu.
Ova tužba, kao i drugi pritisci i procesi koji su pokrenuti protiv pokreta Ne davimo Beograd nam govore da smo na dobrom putu u borbi za javni interes, a protiv korumpirane političke elite. Milenijum tim ovim tužbama pokazao je da se plaši doslednosti i principijelnosti pokreta Ne davimo Beograd, koji je odlučan da stane na put korupciji i zaustavi sve štetne projekte ove vlasti i sa njima povezanih preduzeća.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






