
Više od 80 000 evra novca Vranjanaca se rasipa u partijske džepove.
Grad Vranje odlučio je da za promotivni materijal potroši čak pet puta više nego za dečija igrališta. Naime, dok je 80 hiljada evra namenjeno hemijskim olovkama, majicama ili posterima, u naredne tri godine za stvarne potrebe građana biće izdvojeno neshvatljivo malo, samo 20 000 hiljade evra.
“Građanima je neophodan uređen grad u kojem se bavimo zelenim površinama, dečjim igralištima, grad treba da ulaže u rešavanje pitanja kanalizacije, u obnovu trgova i ulica, a ono što radi SNS je potpuno neshvatljivo. Nas ne iznenađuje to što oni novac građana rasipaju, ali ćemo se uvek i na svakom mestu suprotstaviti ovakvoj praksi. Vranje postaje crna rupa za javne finansije, simbol za različite koruptivne i rasipničke dilove” – izjavila je narodna poslanica Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović i poručila da dok se vlast rasipa, građani brinu o najosnovnijim potrepštinama jer ne mogu da žive normalno od svoje plate.
Gradska uprava grada Vranja je raspisala javnu nabavku za hemijske, majice i postere “Vranje grad koji ima dušu” vrednu više od 80 hiljade evra. Dok megalomanske javne nabavke rasipaju novac građana, prema budžetu za naredne tri godine grad će uložiti svega 20 000 evra za nova dečija igrališta.
Osnovni prioritet Zeleno-levog fronta jeste unapređenje svakodnevnog života građana, borba za priuštivo stanovanje, čist vazduh, bezbedne ulice i sve ono što čini život ljudi koji SNS-ovoj vlasti očigledno nije prioritet.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






