Prosečna plata će do kraja godine biti 500 do 510 evra, a biće povećana i minimalna mesečna zarada na oko 30.000 dinara, izjavio je juče predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

 

Infografik o platama

 

Čak i da je ovo obećanje bude ispunjeno, šta tačno ono znači? U istraživanjima Republičkog zavoda za statistiku prosečna plata se izračunava kao aritmetička sredina zarada – zbir svih zarada podeljen brojem onih koji zarađuju. Na primer, ukoliko jedan zaposleni ima minimalnu mesečnu zaradu od 200 evra, a drugi 1000 evra, prosečna plata biće 600 evra. Zvuči kao potpuna fantazija u zemlji gde ljudi rade za dnevnicu od 1000 dinara.  

Aritmetika je samo jedna od tehnika u statistici, i nekad neadekvatna. Međutim u statistici postoje tehike koje mnogo vernije opisuju stvarno stanje stvari i životni standard u Srbiji. Modus je vrednost koja se najčešće ponavlja. Da li je među nama najviše onih koji zarađuju 1000 evra, onih koji zarađuju 470 evra, ili pak onih koji zarađuju 350 evra. To nam pokazuje modus. Ove rezultate nikada nećemo čuti od zvaničnika u medijima, jer su oni daleko ispod prosečne zarade. Ukoliko bismo koristili medijanu, jednu drugu tehniku, stvari bi postale mnogo jasnije. Medijana prihoda bi bio prihod čoveka na samoj sredini uređenog niza – polovina ljudi ima veće, a polovina manje prihode od toga. Medijana pokazuje da 80% ljudi u Srbiji ima manje prihode od prosečne plate, a čak 40% ljudi zarađuje manje od zakonom propisane minimalne zarade. Konačno, samo jedna petina zaposlenih ima prosečnu ili veću od prosečne plate.

Čuvenu potrošačku korpu može priuštiti manje od 10% stanovništva. Kako je sa “minimalcem” od 24484 dinara nemoguće pokriti osnove troškove stanovanja i hrane, smišljen je pojam “minimalne potrošačke kore”. Poražavajuće je što 70% građana Srbije ima prihode manje od minimalne potrošačke korpe. Treba napomenuti da u ovu računicu ulaze samo oni koji imaju ugovor o radu, dok oni sa drugačijom vrstom nadoknade, a koji su po pravilu potplaćeni, ostaju nevidljivi za statistiku ove vlade. 

Korišćenje aritmetičke sredine ima za cilj da iskrivi realalnost u kojoj nekolicina ima izrazito visoka primanja, dok je većina daleko od dostojanstvenog života. Prema podacima Evrostata,

Srbija je zemlja najekstremnijih nejednakosti u Evropi.

Detaljnije o statističkim metodama i iskrivljenoj slici realnosti koju one pružaju kada se tendenciozno koriste pročitajte u tekstu Maje Krek “Šta znači “prosečna zarada” ako je većina nema?” koji je bio inspiracija za ovaj infografik.