
U svom obraćanju na sednici odbora za zaštitu životne sredine, Narodni poslanik Zeleno-levog kluba Ne davimo Beograd, Radomir Lazović izneo je 7 zastrašujućih činjenica koje govore da nam je neophodna zelena transformacija odmah, ukoliko ne želimo da živimo u zatrovanoj zemlji.
U Srbiji svake godine od posledica otrovnog vazduha premine oko 15 hiljada ljudi, a troškovi lečenja obolelih od posledica zagađenja se mere milijardama. Naši gradovi su konstantno na vrhu liste najzagađenijih gradova sveta.
Trećina Srbije nema ispravnu vodu za piće, a u Vojvodini više od dve trećine. Šesto hiljada stanovnika Vojvodine pije vodu sa tragovima arsena, a grad Zrenjanin je potpuno žrtvovan. Ali to nije sve, još gora je situacija u gradovima u kojima voda nije za piće, a to se ne govori ljudima, pa je kosriste.
Srbija prerađuje tek oko 16 odsto otpadnih voda. Umesto da napravi male decentralizovane sisteme koji ne troše puno energije, država planira da uloži više milijardi evra u zastarelu tehnologiju kroz projekat “Čista Srbija”. Umesto da uvedemo najsavremenije sisteme koji su efikasni i troše malo energije, mi smo našli sebi meru u tehnologiji od pre i do 50 godina.
Skoro polovima stanovništva Srbije nema kanalizaciju, a u Beogradu, glavnom gradu, trećina stanovnika.
Cele naša država je zagušena hiljadama divljih deponija, a reciklira se tek oko 4% otpada. Kao da nije dovoljno što imamo toliko zagađenje vazduha, genijalni plan je da se prave spalionice otpada, poput one u Vinči, i tako dodatno zagadi vazduh i uništi otpad, koji bi mogao biti resurs.
Vodoizvorišta su nam, pod vlašću SNS-a, postala gradilišta, a reke su nam napadnute divljom gradnjom i deponijama. Najvredniji resurs bez koga je život nemoguć nestaje pred našim očima.
Planine su nam žrtvovane za rudnike od koji zaradu imaju samo investitori, a nama ostaje minimalna rudna renta da lečimo obolele i loše saniramo zagađenje. Plodna polja su meta Rio Tinta zbog litijuma, ili ih truju npr. fabrike guma.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.
ZLF traži da se stave van snage sporne izmene zakona kojima se omogućava gradnja u Deliblatskoj peščari
Vladajuća većina je na sednici Narodne skupštine 31. avgusta na netrasparentan način usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima se omogućava izgradnja projekata od javnog interesa na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru.






