Pokret Ne davimo Beograd najoštrije osuđuje odluku predsednika Aleksandra Vučića da se Europrajd jedna od najvažnijih manifestacija za prava i slobode LGBT osoba otkaže ili odloži.

Ovakav potez je direktna diskriminacija protiv LGBTI ljudi i onemogućava im slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, i kao takav podriva principe Ustava Srbije, međunarodnih konvencija kojima je Srbija strana ugovornica, kao i principe na kojima počiva Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija.

Vučić je u svom obraćanju kao jedan od glavnih razloga naveo krizu na Kosovu i tešku situaciju u zemlji što je politički spin i očigledna zamena teza. Situacija na Kosovu nije bila drugačija ni 2019te godine kada je Beograd sa preko 70% glasova unutar Evropske asocijacije organizatora prajdova pobedio Barselonu i Dablin kao organizator Europrajda 2022. godine, te su predstavnici vlasti dali svoju saglasnost.

Dodatno zabrinjava činjenica da je u istom obraćanju ponovo za mandatarku vlade proglašena Ana Brnabić deklarisana lezbejka i onemogućeno svim ostalim članovima i članicama LGBTI zajednice da šetaju i izbore se za svoja osnovna prava.

Otkazivanje Europrajd predstavlja korak unazad za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava za LGBT zajednicu poput legalizovanja istopolnih partnerstava i regulisanja pitanja zdravstvene zaštite i nasleđivanja u partnerskim odnosima, kao i sprečavanja svakodnevnog nasilja i diskriminacije sa kojim se jedan deo naših sugrađana suočava.

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.