
Pokret Ne davimo Beograd najoštrije osuđuje odluku predsednika Aleksandra Vučića da se Europrajd jedna od najvažnijih manifestacija za prava i slobode LGBT osoba otkaže ili odloži.
Ovakav potez je direktna diskriminacija protiv LGBTI ljudi i onemogućava im slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, i kao takav podriva principe Ustava Srbije, međunarodnih konvencija kojima je Srbija strana ugovornica, kao i principe na kojima počiva Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija.
Vučić je u svom obraćanju kao jedan od glavnih razloga naveo krizu na Kosovu i tešku situaciju u zemlji što je politički spin i očigledna zamena teza. Situacija na Kosovu nije bila drugačija ni 2019te godine kada je Beograd sa preko 70% glasova unutar Evropske asocijacije organizatora prajdova pobedio Barselonu i Dablin kao organizator Europrajda 2022. godine, te su predstavnici vlasti dali svoju saglasnost.
Dodatno zabrinjava činjenica da je u istom obraćanju ponovo za mandatarku vlade proglašena Ana Brnabić deklarisana lezbejka i onemogućeno svim ostalim članovima i članicama LGBTI zajednice da šetaju i izbore se za svoja osnovna prava.
Otkazivanje Europrajd predstavlja korak unazad za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava za LGBT zajednicu poput legalizovanja istopolnih partnerstava i regulisanja pitanja zdravstvene zaštite i nasleđivanja u partnerskim odnosima, kao i sprečavanja svakodnevnog nasilja i diskriminacije sa kojim se jedan deo naših sugrađana suočava.
Pročitaj i ovo:
Zastrašivanje članice Zeleno-levog fronta u Smederevu, drugi put u istoj sedmici
Članica Zeleno-levog fronta Una Branković iz Smedereva ponovo je meta napada. Njen automobil prekriven je crvenom farbom, u činu vandalizma koji posebno zabrinjava jer je Una već bila meta napada pre godinu dana, kada joj je automobil oštećen kiselinom, nakon višenedeljnog mobinga i pretnji.
ZLF – međunarodnom telu za akreditaciju: Pašalić ne ispunjava standarde nezavisne institucije za ljudska prava
Poslanička grupa Zeleno-levog fronta obratila se Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), povodom reakreditacije Zaštitnika građana Zorana Pašalića.
MUP da objasni odakle 235.000 ličnih karata više za četiri meseca
Ukupan broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao je između 18. maja i 28. septembra ove godine za 235.000: sa 5.990.000 na 6.225.000, prema podacima samog Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku u istom periodu, nije porastao ni približno toliko.






