
Ne davimo Beograd će se zalagati da se na dnevnom redu u Skupštini nađu teme životne sredine, rastuće ekonomske i socijalne nejednakosti u društvu, kao i decentralizacije i demokratizacije. Otvoreni su za tehničku saradnju po pitanju osnovnih demokratskih načela sa svima iz opozicije.
Posle dve godine pauze u Skupštini Srbije ponovo se nalaze poslanici opozicije. Dok vlast daje uverenja da su se stvari promenile, kritičari u u samom izboru Vladimira Orlića za predsednika Skupštine prepoznaju najavu da se ništa promenilo nije, da Srpska napredna stranka parlamentarizam shvata kao teror većine nad manjinom.
Poslanik Ne davimo Beograd Robert Kozma kaže za portal “Vremena” da misli da je “neutemeljen optimizam očekivati od Srpske napredne stranke i vladajuće većine da su otkrili demokratiju i promenili ploču” i da će “poštovati procedure”. Kako kaže, “nismo u takvoj zabludi”.
Dodaje da su oni žele “da se čuje glas opozicije, stavovi građana”, kao i da u Skupštini zastupaju svoje politike, koje su ranije zastupali na “ulicama i protestima”.
Na pitanje šta će im biti prvi koraci u novom sazivu Skupštine, Kozma odgovara da su već napravili prvi korak – podneli su inicijativu anketnom odboru da se “utvrde sve okolnosti nesreće i pogibije rudara u rudniku Soko”. Kaže da će tražiti “dopunu dnevnog reda”, da se o tome izjasne svi poslanici, a ne da se odlaže.
Objašnjava da će Ne davimo beograd kao zeleno-levi poslanički klub sarađivati sa partnerima sa kojima su izašli na izbore, ali i da su “otvoreni za tehničku saradnju sa svima” po pitanju unapređenja osnovnih demokratskih načela. Međutim, smatra da “programsku saradnju mogu ostvariti samo sa onima koji su im ideološki bliski”.
Kaže da je njima stalo do sprovođenja njihove politike i promovisanja njihovih stavova, a neslaganje sa nekim “stavovima i idejama“ ne treba shvatati kao lični napad zbog toga što se neko nekome “dopada, ili ne dopada”.
Dodaje da sporazuma o nenapadanju unutar opozicije nema.
Po pitanju leve agende, pojašnjava da “spremaju inicijativu za pravedan poreski sistem”, ali i da će se zalagati da se “više ulaže u zdravstvo”, a ne da se teret prebacuje na privatni zdravstveni sistem. Kaže da će tražiti i rasprave o rastu cena i inflaciji koja “traje već četiri godine”, te argument Srpske napredne stranke da je razlog rat inflacije samo rat u Ukrajini ocenjuje kao “netačan”.
Dodaje da će tražiti da se ispita ustavnost i zakonitost takozvane “Vulinove odredbe”, prema kojoj pojedini primaoci socijalne pomoći moraju i da rade za nju.
Na pitanje da li i dalje postoje međusobne rezmirice između njih i novoformirane političke stranke Zajedno, sagovornik kaže da svađe nikada nije bilo, već da su se još pre izbora “dogovorili za rad kroz dva poslanička kluba”.
Kozma kaže i da je Ne davimo Beograd je doneo odluku o započinjanju transformacije iz pokreta u nacionalnu političku partiju.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.
ZLF traži da se stave van snage sporne izmene zakona kojima se omogućava gradnja u Deliblatskoj peščari
Vladajuća većina je na sednici Narodne skupštine 31. avgusta na netrasparentan način usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima se omogućava izgradnja projekata od javnog interesa na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru.






