Robert Kozma iz Inicijative Ne davimo Beograd, odgovarajući na pitanja građana, istakao je da je jedna od lekcija sa izbora održanih u Crnoj Gori da ne treba, pre svega u Beogradu, ići u jednoj antirežimskoj koloni, nego sa više programskih lista.

„Svako izvlači svoje birače. Na taj način se postiže izlaznost od 70 posto i omogućava se promena vlasti, i uspostavljanje nove demokratske vlasti“ – rekao je Kozma.
On je dodao da je potrebno da se „stara lica“ koja simbolizuju staru politiku nikako ne predovde opozicione kolone.
Komentarišući rekostrukciju Trga Republike, Kozma je naveo da je bila nepotrebna i svela se na ogromno popločavanje koje nikome nije u interesu.
„Rekonstrukcija se svela na projekat pranja novca za gradsku vlast, i nabacivanje lukrativnih poslova sopstvenoj eliti koja je sa njima u dosluhu“ – izjavio je Kozma.
Građani su ove nedelje sagovornika iz Ne davimo Beograd pitali kako da prestonica dobije više javnih toaleta, šta Inicijativa radi povodom najavljene seče šume na Košutnjaku i kako građani da se zaštite od nasilnog primoravanja da prodaju svoje posede napadnim agencijama za nekretnine.
Odgovore potražite na zvaničnom Instagram profilu lista Danas – @danas.rs
Originalni naslov: Kozma: Na beogradske izbore ne treba ići u jednoj antirežimskoj koloni
Izvor: https://www.danas.rs/beograd/kozma-na-beogradske-izbore-ne-treba-ici-u-jednoj-antirezimskoj-koloni
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






