Mi iz Zeleno-levog kluba, Ne davimo Beograd, Moramo smo u stalnoj komunikaciji sa građanima širom Srbije, kao i sa građanima na Kosovu i Metohiji. Razgovaramo sa ljudima i zajedno insistiramo na onome što je pravi patriotizam, a to je rešavanje svakodnevnih problema koje građani imaju.
To su problemi sa kojima se suočavaju upravo naši građani na Kosovu i Metohiji, kada se, na primer, dovijaju da nabave lekove na recept iz centralne Srbije, jer naše apoteke nemaju licencu za rad na Kosovu i Metohiji. To je rezultat, odnosno neuspeh vaših pregovora; pregovora koje Srpska napredna stranka vodi gotovo deset godina.
Gurnuli ste naše građane u procep, u situaciju da ih Kurtijeva politika može kriminalizovati, optuživati da su šverceri i krijumčari, a oni samo žele da nabave lekove, da imaju zdravstvenu zaštitu, jer je to jedini način da se leče, a da lekove ne plaćaju skupo u privatnim apotekama.
A kada neko od građana, upravo iz srpske zajednice sa Kosova i Metohije, postavi pitanje u vezi sa ovim, iznese kritiku i pobuni se, onda bude šikaniran i zastrašivan od strane Srpske napredne stranke i od Srpske liste koju vi podržavate, i to od onih političara i aktera koji teško da se mogu smatrati samo političarima.
Pročitaj i ovo:
Branislav Guta Grubački: Odlazak Miloševića mlađeg na skup SNS nije nimalo slučajan
Pristalice režima su juče radno obeležili rođendan Slobodana Miloševića, rodonačelnika ovog permanentnog ludila koje živimo (uz par godina predaha) već skoro četiri decenije.
Zeleno-levi front i udruženje građana „Ekomorf“ podneli nove krivične prijave zbog divlje gradnje na Milićevom brdu
Zeleno-levi front i udruženje građana Ekomorf podneli su nove krivične prijave protiv više N.N. lica zbog nezakonite gradnje i uništavanja jednog od poslednjih netaknutih zelenih područja u istočnom delu Beograda, Milićevog brda.
Đorđe Pavićević za Vreme: O slobodi nemišljenja ili ko šta da radi
Moralno ushićenje je, nakon veličanstvenog i nikad većeg skupa 15. marta, probudilo i političku nadu: zamirisala je pobeda. Postavilo se pitanje takozvane “političke artikulacije” ili, starijim rečnikom rečeno, pitanje “šta da se radi?”.