
Politička platforma “Možemo” nedavno je na izborima u Hrvatskoj napravila odličan izborni rezultat. Osvojeno je sedam mandata u hrvatskom Saboru, a u Zagrebu su najveći oponent lokalnom šerifu Bandiću. Ovo jeste iznenađujuće dobar rezultat, ali uspeh ovih ljudi nije iznenađenje.
Godinama su vodeći članovi i članice platforme Možemo, kroz aktivistički rad gradili autoritet, sticali znanje i iskustvo i stvarali bazu poverenja, kako bi Hrvatski sabor ove godine dobio zelenu i levu opciju za 21. vek. „Opciju koja će se boriti za socijalnu pravdu, za ekološku održivost, demokratizaciju društva i rodnu ravnopravnost“ kako je to u svom govoru na dočeku izbornih rezultata rekao Tomislav Tomašević.
U Srbiji smo na ovaj uspeh gledali sa ponosom i pitanjem – možemo li i mi – po ugledu na prijatelje iz Hrvatske. Iako kontekst naše dve države nije isti, što i Tomašević naglašava u intervjuu za srpsko izdanje BBC-a, postoje velike sličnosti u problemima sa kojima se naša dva društva suočavaju: „Politički prostor u Srbiji je teži nego u Hrvatskoj, a medijski prostor još teži – Vučić kontroliše gotovo sve, malo je oaza gde se može nešto drugačije čuti. Jako me brine stanje u Srbiji što se tiče demokratije – to je spoj neoliberalnih politika s jedne strane i antidemokratskih politika što se tiče prava građana. Klijentelizam je patentiran do krajnjih granica.“
I zaista, inicijativa Ne davimo Beograd, koja se na sličan način kao i okosnica platforme „Možemo“ – „Zagreb je naš“, bavi konkretnim i svakodnevnim životnim problemima građana, zbog svog delovanja trpi brojne napade, prisluškivanja, pravno iznurivanje, blaćenje u medijima. Štaviše dok je u Srbiji stručna javnost ćutala, a Inicijativa ukazivala na brojne probleme i organizovala proteste protiv “Beograda na vodi”, pokrenuo se čitav državni aparat kako bi ovaj kriminalni projekat nastavio sa izgradnjom. Međutim, pomenuta zagrebačka platfroma je uz pomoć podrške stručne javnosti zaustavila usvajanje izmena Generalnog urbanističkog plana i tako sprečila zagrebački pandan, kolokvijalno nazvan “Zagreb Menhetn”. Zaustavili su i projekat izgradnje spalionice, slične onoj u Vinči, za koju će grad Beograd 30 godina plaćati preko 40 miliona evra godišnje, uz brojne posledice po zagađenje i zdravlje građana.
Dugogodišnje poznanstvo pokretača inicijative Ne davimo Beograd, ali i šire aktivističke scene Srbije, sa akterima izbornog uspeha u Hrvatskoj, daje nam dobar interni uvid u veliki posao koji je urađen u Hrvatskoj i mogućnost da učimo jedni od drugih. U prošlosti je bilo puno prilika za tako nešto, a Inicijativa Ne davimo Beograd i Građanski front će u septembru biti domaćini Danijeli Dolenec, profesorki na Fakultetu političkih znanosti, koja je bila i nositeljka liste u šestoj izbornoj jedinici. Takođe, zajedno učestvujemo i na regionalnoj konferenciji Zelena akademija, koja se ovih dana održava u Hrvatskoj i nosi indikativno ime “Budućnost je naša”.
A ta budućnost, kao prvi korak i u Zagrebu i u Beogradu uskoro donosi lokalne izbore. Za „Možemo“ to je velika prilika da sjajni Tomislav Tomašević zameni Milana Bandića na čelu Zagreba, a za “Ne davimo Beograd”, da smenimo Vesićevu kriminalnu ekipu. Građani Beograda, Zagreba, kao i svih gradova regiona, zaslužuju da žive dostojanstveno od svog rada, da žive u zdravoj životnoj sredini, imaju socijalnu zaštitu, bezbednost, dostupno i kvalitetno obrazovanje, zdravstvo i negu. Mi to Možemo!
Originalni naslov: Radomir Lazović o hrvatskim izborima: Možemo i mi!
Izvor: https://nova.rs/vesti/politika/radomir-lazovic-o-hrvatskim-izborima-mozemo-i-mi
Pročitaj i ovo:
ZLF sa nemačkim poslanicima: Građani pokazali veliki demokratski potencijal, vlast izbegava reforme
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović ocenio je danas, nakon sastanka poslaničke grupe ZLF sa poslanicima Zelenih u nemačkom Bundestagu, da građani Srbije već duže vreme pokazuju veliki demokratski potencijal, dok je vlast ta koja reforme u toj oblasti izbegava.
Jerinić za Insajder debatu: Zakoni u ovoj zemlji ne važe jednako za sve
Profesorka Jelena Jerinić smatra da je ključni problem osećaj nejednakog tretmana pred zakonom – posebno u slučajevima u kojima učestvuju funkcioneri vlasti ili njima bliski ljudi. Podseća na niz nerešenih ili sporno završenih slučajeva, poput pogibije radnika u Namenskoj, saobraćajne nesreće u kojoj je sin Željka Mitrovića usmrtio devojčicu, pada helikoptera ili slučaja „dva minuta na naplatnoj rampi“.
Ceo tekst Memoranduma o strateškoj saradnji Zeleno-levog fronta i Pokreta slobodnih građana
Pročitajte u celosti tekst potpisanog Memoranduma o strateškoj saradnji ZLF-PSG!






