
Prethodnih dana, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je nastavio da nas iznenađuje sa svojim planovima za “unapređenje” saobraćaja u gradu, pompenzno najavivši da će, sada kada građani konačno kupuju karte u javnom prevozu, moći da obnovi vozni park, najavivši kupovinu 500 novih autobusa, i po 100 novih tramvaja i trolejbusa.
Iako gradonačelniku nije strano da obećava megalomanske promene i ulazi u hazardereske poduhvate, ovde se zapravo radi o vrhunskoj manipulaciji i bacanju prašine u oči javnosti kako bi se sakrio epski promašaj sa novim sistemom za naplatu karata.
Pošto je očigledno da gradonačelnik nema nikakvu predstavu o cenama, mi smo izveli prostu računicu, 500 novih autobusa (pod pretpostavkom da kupujemo solo buseve, a ne duple koji su gradu potrebniji) 100 novih tramvaja i 100 novih trolejbusa bi grad u najboljem slučaju koštalo 400 miliona evra.
Ako stavimo ovo u perspektivu, dolazimo do toga da je za ovaj poduhvat potrebno skoro pola trenutnog gradskog budžeta.
Evo i računice:
Higer solo autobus – 200 000 evra po komadu 500 x 200 000 evra – 100 miliona evra
Tramvaji – Caf min cena 2.4 miliona – 100 x 2.4 mil evra – 240 miliona evra
Trolejbusi – Minimalna cena 600 000 eur kom (cena sa poslednjeg tendera koju je ponudila Škoda) – 100 x 0.66 mil evra – 66 miliona evra
Ukupno: 406 miliona evra
Sa druge strane, grad je od prodaje karata u vreme kad je naplata bila najbolja (2012 god.) prihodovao tek negde oko 80 miliona evra godišnje , dok je sada to palo na oko 50 miliona evra godišnje.
Takođe, procena je da će sa novim, nižim cenama naplata u konačnici biti znatno manja, čemu će doprinuti poljuljano poverenje građana u javni prevoz i decenijsku lošu uslugu, pa će opterećenje za gradski budžet biti još veće
Zato pokret Ne davimo Beograd postavlja pitanje: Iz kojih će to sredstava Aleksandar Šapić nadoknaditi rupu u gradskom budžetu namenjenu za javni prevoz, sad kad su cene karata smanjene?
Ko će platiti penale za jednostrani raskid ugovora sa KenKartom i dodatne penale zbog skidanja validatora pre isteka ugovorne obaveze?
“Umesto ovakvih hazarderskih poduhvata i javno-privatnih partnerstava, Beogradu treba optimizacija linija prevoza, drugačiji pristup prodaji i kontroli karata i uvođenje „takse za urbanu mobilnost. Ne davimo Beograd obećava da se kroz bolju organizaciju trasa javnog prevoza, koristeći postojeću infrastrukturu BG voza, i širenjem mreže žutih traka na ulicama, može unaprediti kvalitet prevozne usluge i život za skoro 50 odsto Beograđana koji svakodnevno koriste javni prevoz”, izjavio je Dobrica Veselinović, šef odborničke grupe Ne davimo Beograd i koalicije Moramo u skupštini grada Beograda
Takođe i predlažemo rešenje, a to je da se razlike u cenama karata koje su poslodavci do sad uplaćivali građanima usmere direktno ka gradskom budžetu u vidu “takse za održivu mobilnost” i da se na taj način obezbedi siguran prihod za GSP, jer se javni prevoz ne može posmatrati kao komercijalni projekat već kao usluga od javnog interesa.
Pročitaj i ovo:
Šapić zatvara Kalemegdan za građane, a otvara ga za privatno obezbeđenje
Odluka Grada Beograda da se Kalemegdan zatvara tokom noći nema veze sa bezbednošću građana, već jedino sa finansijskom bezbednošću SNS-SPS kriminalne elite. Ovom odlukom, gradska vlast još jedan javni prostor predaje u ruke privatnom obezbeđenju. Ista firma koja obezbeđuje Kalemegdan već ima desetine ugovora sa gradom, a njihove usluge plaćaju svi Beograđani i Beograđanke, pa i oni nad kojima su pripadnici ovog privatnog obezbeđenja vršili nasilje u prethodnim mesecima.
Jerinić: Vlast pokušala da zataška, a potom i relativizuje slučaj ubistva na Senjaku
U slučaju ubistva na Senjaku sa kojim se u vezu dovodi Veselin Milić, u tom trenutku aktuelni načelnik beogradske policije, prvobitno je postojala želja da se to zataška, a kad to nije uspelo, onda se krenulo sa relativizacijom, kaže narodna poslanica Jelena Jerinić, koja je i članica Skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove.
Stojmenović o slučaju “Senjak”: VJT se više bavi šta objavljuju mediji
Poslanica Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović ocenila je, povodom sednice skupštinskog Odbora za odbranu i bezbednost o ubistvu na Senjaku, da javnost ni posle deset dana nema ključne odgovore o slučaju, te da se nadležne institucije, kako tvrdi, više bave reagovanjem na medijske napise nego rasvetljavanjem događaja.






