
Poslanica Zeleno-levog kluba, ispred Ne davimo Beograd Biljana Đorđević izjavila je danas da su se građani u Barajevu okupili da protestuju protiv nečega što bi mogla da bude desetogodišnja dozvola za rad kompaniji „Junirisk“ za preradu i skladištenje 40.000 tona opasnog i neopasnog otpada na godišnjem nivou.
Đorđević je za agenciju Beta rekla da je u toku procedura izdavanja dozvole za rad „koja je sve vreme bila dosta netransparentna, i kod podnošenja zahteva i kod dopune zahteva koji su bili nepotpuni“.
Istakla je da je te informacije dobila od ministarstva za zaštitu životne sredine, kome se obratila kao narodna poslanica iz Zeleno-levog kluba.
„Te informacije inače građanima Barajeva nisu bile baš dostupne, što je nešto što mislimo da moramo da promenimo. Da ne moramo mi da reagujemo da bismo saznali status nekih zahteva“, kazala je Đorđević.
Ona je rekla i da oni koji su analizirali zahteve kompanije za preradu industrijskog otpada u Barajevu smatraju da se „i te kako krše i sadašnji propisi koji nisu dovoljno strogi“.
„Mi bismo išli dalje, da prosto moramo menjati zakonsku regulativu i ona mora biti strožija kada je reč o bavljenju ovakvom oblašću kao što je skladištenje i prerada opasnog otpada, zato što se to tiče ljudi koji žive u blizini ovih postrojenja. To je jako osetljivo pitanje, zbog čega bi lokalna zajednica morala ne samo da se konsultuje nego i da aktivno učestvuje u donošenju odluka o tome kako će izgledati kraj u kome oni žive“, zaključila je Đorđević.
Tekst: Beta
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






