Priče iz regiona: Stranačka prepucavanja umjesto vakcine

Piše: Vanja Stokić

Izvor: balcanicaucaso.org

Osim nekoliko izolovanih pokušaja, većina ljudi ne reaguje ka institucijama i ne poziva na odgovornost. Čak ne prihvataju ionako rijetke šanse za vakcinu koje im se nude. Kao da žele da sačekaju, kako bi vidjeli jesu li u pravu antivakseri ili ljekari, te kako će se cijela drama oko nabavke završiti. Velike su šanse da tada bude kasno.

Od marta 2020. godine pa do danas u Bosni i Hercegovini zbog virusa korona umrlo je više od 7.500 građana. Trenutno je oko 35.000 njih zaraženo. Prema podacima Džons Hopkins, BiH je prva i regionu i osma u svijetu po smrtnosti od virusa korona. Bolnice i ambulante su prepune. Radnici na grobljima se žale da ne stižu da obave toliku količinu posla, jer su im kapaciteti odavno postali tijesni.

Istovremeno, masovne vakcinacije još uvijek nema i ne zna se kada će da počne. Trenutni pokušaji vakcinacije i nabavljanje po nekoliko hiljada doza ne mogu da se nazovu masovnim. Bosna i Hercegovina nije mogla da po strani ostavi stranačka prepucavanja i nacionalne podjele, pa čak ni zbog dobrobiti svojih građana. Ionako komplikovana zbog svog administrativnog uređenja (dva entiteta, Brčko distrikt i deset kantona), Bosna i Hercegovina prebacuje odgovornost sa jednog nivoa vlasti na drugi. Tako Vijeće ministara BiH, kao institucija na državnom nivou, prebacuje odgovornost na nivo ispod sebe, odnosno entitete. Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija tvrdi da je ovo tijelo najmanje krivo za nenabavljanje vakcina. On krivicu prebacuje i na COVAX mehanizam, govoreći da su bogatije zemlje preuzele sve vakcine pa ovim siromašnijim ne ostaje ništa. Naime, krajem 2020. godine BiH je putem COVAX-a uplatila 13 miliona dolara za 1,2 miliona doza vakcina. Prva isporuka desila se 25. marta, kada je u BiH stiglo 23.400 doza.

U paralelnom univerzumu, a u istoj državi, ljudi na najvišim pozicijama javno priznaju svoju neodgovornost. „Da smo htjeli glumiti državu, mi bismo vakcinu nabavili u decembru, ali nije bitno“, kazao je sredinom marta premijer FBiH Fadil Novalić, aludirajući na Republiku Srpsku koja je odlučila samostalno da počne sa nabavkom vakcina.

Taman kad se javnost malo umirila od komentarisanja ove izjave, Novalić je javno pozvao sve koji imaju ideju kako nabaviti vakcine da mu se jave, čim je zapravo javno priznao da bh. institucije ne znaju kako da se izbore sa trenutnom situacijom.

Izvor: klix.ba

Sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac je u razgovoru za agenciju Fena optužio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da „opstruišu nabavku vakcina, nastojeći time obesmisliti državni nivo vlasti i ojačati ulogu entiteta“. Time su se stranačka prepucavanja nastavila u doba krize, kada je sve drugo moralo da bude ostavljeno po strani i da zdravlje građana bude iznad svega.

Krivična prijava protiv zvaničnika

Ljekar u penziji, Bakir Nakaš iz Sarajeva, podnio je krivičnu prijavu protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva FBiH te Fadila Novalića, premijera FBiH. Razlog je nenabavka vakcina, čime su direktno ugroženi životi bh. građana. U razgovoru za Deutche Welle, Nakaš kaže da državni nivo nije imao interesa da se uključu u nabavku, pa je zato sve prebacio na nivo entiteta.

Nakon što državni nivo nije uspio da nabavi potrebne vakcine, entiteti i kantoni su se preko posrednika uključili u proces nabavke početkom ove godine.

Tekst je nastao u sklopu trećeg izdanja “Priča iz regiona” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrtvatske (Lupiga), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta “Poveži točke: poboljšanje politike kroz građansko učešće” uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Propalo 1.300 doza

Dok u Bosni i Hercegovini nema ni približno dovoljno vakcina a ljudi svakodnevno umiru od posljedica zaraze, 1.300 doza je propalo u Prijedoru ove sedmice. One su trebale da posluže za revakcinaciju osoba starijih od 65 godina, a upropaštene su zbog nestanka električne energije, kada je prekinuto njihovo hlađenje.

„Došlo je do poremećaja u temperaturi u zamrzivaču u odnosu na temperaturu koja je predviđena za čuvanje vakcina“, kazao je Slobodan Javor, v. d. direktora Doma zdravlja Prijedor.

Ovaj slučaj istražuje Okružno javno tužilaštvo u Prijedoru, kako bi se tačno utvrdilo šta se desilo i ko je odgovoran.

Građani spas vide u Srbiji

Razočarani i obeshrabreni, bh. građani već mjesecima odlaze na vakcinaciju u susjednu Srbiju. Prvo su po lijek otišli građani BiH koji imaju i državljanstvo Srbije, da bi nedavno susjedna zemlja javno pozvala sve zainteresovane da dođu po svoju dozu. Državljanstvo nije potrebno, niti zakazan termin. Samo se pojavite i ogolite rame. Tokom samo jednog vikenda, Srbija je vakcinisala oko 20.000 stranih državljana.

Nakon što je vakcinisala svoje građane, ali i građane susjednih zemalja, Srbija je počela sa imunizacijom ljudi u pokretu. Shvatajući da je programom vakcinacije bitno obuhvatiti sve one koji se nalaze na teritoriji države, bili oni domaći ili strani državljani, Srbija je napravila hvale vrijedan potez.

Nemajući vakcine čak ni za sopstveno stanovništvo, bh. institucije uopšte ne pominju migrante i izbjeglice kao potencijalnu grupu za vakcinaciju. Iako ih u ovoj zemlji boravi desetak hiljada, oni se za sada ni u kom kontekstu ne dovode u vezu sa vakcinom. Hiljade oni koji borave u šumama u napuštenim objektima čak nemaju osnovnu medicinsku pomoć.

Vakcinacija po kantonima i entitetima

Kanton Sarajevo nedavno je počeo sa elektronskim prijavama građana za vakcinaciju. Ali…. Da biste se prijavili morate da unesete broj svoje elektronske zdravstvene knjižice. Ogroman broj bh. građana nema zdravstveno osiguranje niti zdravstvenu knjižicu. O elektronskim da i ne govorimo. Vlasti kantona Sarajevo ovo su objasnile kao način da se građani primoraju da podignu svoje elektronske knjižice, koje odavno čekaju na njih. Međutim, podaci koji su potrebni za prijavu odnose se isključivo na bh. građane. Isključeni su stranci koji žive ili borave u kantonu Sarajevu. U glavnom gradu BiH smještene su strane ambasade i sjedišta međunarodnih organizacija. Gdje će strani državljani biti vakcinisani? I šta sa ljudima koji nemaju JBMG, koji je takođe neophodan da bi se prijavilo za vakcinaciju? Šta da rade hiljade Roma koji nemaju niti jedan dokument i za državu su nevidljivi? Vrijede li njihovi životi?

Ostali kantoni prijave za vakcine primaju putem timova porodične medicine. Prijaviti se  mogu svi punoljetni građani, dok će ljekari sastaviti liste prema prioritetnim grupama. Na primjer, u Unsko-sanskom kantonu vakcinu je do sada primilo 3.500 ljudi. U Tuzlanskom kantonu, najnaseljenijem dijelu FBiH, razmišljaju o korištenju sporskih dvorana za potrebe vakcinacije. U manjim opštinama u ove svrhe će poslužiti lokalni domovi zdravlja. Na ovom području do sada je vakcinisano oko 4.200 građana. U Zeničko-dobojskom kantonu svoju dozu primilo je 5.200 građana, od 400.000 njih.

Prema informacijama koje je 25. marta objavila Radio televizija Republike Srpske, u ovom entitetu do sada je vakcinisano oko 15.000 građana. Noviji podaci nisu dostupni. Prijave se vrše putem timova porodične medicine, a prioritet su građani stariji od 65 godina i druge rizične grupe.

Antivakseri sve jači

Dok građani čekaju svoju dozu, antivakseri u BiH uveliko jačaju. Niko ih ne sankcioniše. Za institucije oni ne predstavljaju opasnost. Medijske objave o broju mrtvih i zaraženih, sada već po pravilu prate pokušaji humora, koji zapravo prelaze u vrijeđanje. Prvenstveno mrtvih i njihovih porodica. BiH još uvijek nema ni jedinstveni kampanju koja promoviše vakcinaciju. Građani se informišu putem medija, u koje uveliko sumnjaju. Mediji koji raskrinkavaju lažne vijesti i od početka pandemije ulažu nadljudske napore da smanje broj dezinformacija u javnosti, redovno su na meti napada. Kada ih čitaoci antivakseri ne vrijeđaju, javno im prijete. Pristalice teorija zavjere dominiraju društvenim mrežama.

U takvoj atmosferi, straha za sopstveni život, ljutnje zbog poteza zvaničnika, ali i zbunjenosti zbog različitih, prije svega ultraantivakserskih informacija koje dobijaju, građani BiH kao da odlučuju da se drže po strani. Vjerovatno odveć navikli na takvo ponašanja političara, kao da ništa bolje nisu ni očekivali. Osim nekoliko izolovanih pokušaja, većina ljudi ne reaguje ka institucijama i ne poziva na odgovornost. Čak ne prihvataju ionako rijetke šanse za vakcinu koje im se nude. Kao da žele da sačekaju, kako bi vidjeli jesu li u pravu antivakseri ili ljekari, te kako će se cijela drama oko nabavke završiti. Velike su šanse da tada bude kasno.