Osnivači Evropskog projekta sanjali su o ujedinjenoj Evropi: kontinentu mira, solidarnosti i zajedničkog prosperiteta. Evropa bez granica i podela i sa bogatom raznolikošću svog stanovništva. Evropa koja će biti ,,jača zajedno”. Da li Evropljani danas neguju ovaj san? Kakva su njihova gledišta u trenutku kada je evropski san nekim zemljama više nalik noćnoj mori? Evropski skepticizam uzima sve više maha, potpomognut odlaskom Britanije iz EU. U mnogim zemljama se pojavljuju ultranacionalistički pokreti. Šta sve ovo znači za budućnost Unije, u vremenu ogromnih izazova koji zahtevaju veću i zajedničku saradnju (klimatske promene, migracije), a ne razdor?

Dok se raspravlja o budućnosti Evrope, inicijativa ,,Priče iz regiona” posebno je pravovremena. Demokratija najbolje funkcioniše kad se čuju različiti glasovi. Ova inicijativa deli glas ljudi iz zemalja koje su već članice Unije, kao i iz zemalja koje su već dugo na ,,listi čekanja”.

U trenutnim uslovima ekonomske i zdravstvene neizvesnosti, građani Evrope traže nešto konkretno čega se mogu držati; vizija za budućnost koja uzima u obzir njihove brige, način života i vrednosti. Evropski san, vođen temeljnim principima EU – demokratija, inkluzija, ekonomski liberalizam – još uvek može ispuniti tu prazninu. Međutim, ova se vizija može ostvariti samo ukoliko evropski lideri shvate da bez plana za budućnost ne može biti izlaza iz neizvesnosti sadašnjosti.

Pocinjemo u petak (29.01).

Treće izdanje “Priče iz regiona” sprovode Res Publica i IKS, u saradnji sa PCNEN i partnerima iz Albanije (IDM), Hrvatske (Lupiga), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), Bugarske (Sega.bg), Grčke (Macropolis) i Slovenije (Had).

Inicijativu ,,Priče iz regiona” sprovodi Institut za komunikacijske studije u okviru projekta “Poveži tačke: poboljšane politike kroz građansko učešće” koji sprovodi Institut za komunikacijske studije (IKS), uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Pročitaj i ovo:

Jerinić za Insajder debatu: Zakoni u ovoj zemlji ne važe jednako za sve

Profesorka Jelena Jerinić smatra da je ključni problem osećaj nejednakog tretmana pred zakonom – posebno u slučajevima u kojima učestvuju funkcioneri vlasti ili njima bliski ljudi. Podseća na niz nerešenih ili sporno završenih slučajeva, poput pogibije radnika u Namenskoj, saobraćajne nesreće u kojoj je sin Željka Mitrovića usmrtio devojčicu, pada helikoptera ili slučaja „dva minuta na naplatnoj rampi“.