Prikupljanje potpisa podrške za pokret Ne davimo Beograd, u okviru koalicije MORAMO, protiče sa velikim optimizmom i u dobroj atmosferi. Aktivisti i aktivistkinje pokreta su na 13 lokacija širom grada u skladu sa dostupnošću notara i overivača. Iako je na skoro svim lokacijama tokom dana primetan veliki broj građana, čekanja nisu velika i sve protiče u dobrom redu.

Svojim potpisom, Ne davimo Beograd i koaliciju Moramo, podržale su i brojne javne ličnosti kao što je predsednik SANU Vladimir Kostić, bivši poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, doktor Rade Panić, glumica Katarina Žutić, arhitektkinja i urbanistkinja Iva Čukić, Radina Vučetić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka, profesorka ETF u penziji Srbijanka Turajlić i drugi. U prethodnom periodu, preko 160 javnih ličnosti i nezavisnih intelektualaca iz sveta nauke, umetnosti, kulture, sporta, arhitekture, urbanizma, prava i drugih oblasti podržali su “Povelju za dobar grad”, pokreta Ne davimo Beograd.

Prema rečima Radomira Lazovića, velika podrška pokretu Ne davimo Beograd u Beogradu budi nadu da ćemo smeniti ovu kriminalnu vlast.

– Ali, i u Srbiji je naša koalicija „Moramo“ okupila veliki broj ljudi i sada već možemo reći da je u našoj zemlji rođena nova zeleno-leva politička snaga. To će se videti i na izborima. Oslobodićemo naše gradove i državu, zaustaviti sve štetne projekte i izboriti se da se ponosimo našom Srbijom – kaže Lazović.

Pročitaj i ovo:

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.

Poruke mržnje ministarke Paunović su pretnja po bezbednost kosovskih Srba

Izjava ministarke državne uprave i lokalne samouprave Snežane Paunović, data svega nekoliko dana nakon obeležavanja godišnjice genocida u Srebrenici, da je greška što na Kosovu nije sprovedeno etničko čišćenje, a zatim i njeno odbijanje da se izvini uz poruku da ostaje pri tom stavu, predstavlja direktnu pretnju po bezbednost Srba koji danas žive na Kosovu.