Predstavnici Ne davimo Beograd i nekoliko udruženja građana predali su danas Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda potpise peticije u kojoj više od 30.000 građana i građanki zahteva očuvanje Košutnjaka, kao i veliki broj primedbi na plan detaljne regulacije područja “Avala Filma” koji je bio na ranom javnom uvidu.

Uprkos pokušajima predstavnika gradske vlasti i kompanije “Avala studios” da izgradnju kompleksa predstave kao ulaganje u razvoj filmske industrije, analizom dokumentacije iz Elaborata može se zaključiti da su njihove namere da kompleks „Avala filma“ na Košutnjaku pretvore u stambeno-poslovni prostor, uz pustošenje velikog poteza Košutnjačke šume za nove sportske centre i intenzivnu izgradnju. Naime, podaci iz plana ukazuju na izgradnju skoro 420.000 m2 novog stambenog prostora i 150.000 m2 komercijalnog prostora. Šume i javne zelene površine nestaju pod ovim izmenama, i sa postojećih 34,7 hektara se svode na deset puta manju površinu od samo 3,4 hektara. Realizacija plana nanela bi štetu javnom dobru i doprinela narušavanju životne sredine u gradu u kom je vazduh ocenjen kao prekomerno zagađen, sa rastućim prosečnim temperaturama i sve češćim bujičnim poplavama, a zelene površine čine svega 18,5% ukupne teritorije grada, što je i dalje ispod evropskog proseka.

Ovaj plan u suprotnosti je i sa Programom zaštite životne sredine grada Beograda, u kom se između ostalog navodi da osnovni koncept uređenja prostora Beograda obuhvata njegov razvoj u skladu sa prirodom. Seča preko 25 hektara Košutnjačke šume nikako se ne može smatrati razvojem grada u skladu sa prirodom, već kao nerazuman i krajnje rizičan postupak.

Stručnjaci i organizacije civilnog društva zahtevaju da se odmah obustavi izrada plana detaljne regulacije kompleksa „Avala filma“ na predloženim osnovama i da se pristupi izmeni osnovnog koncepta tako što će se poštovati procedure, zakoni i planovi višeg reda, obezbediti očuvanje šuma i zelenih površina, bez promene namene zemljišta jerza to ne postoji osnov, te da se investitoru ostavi mogućnost korišćenja i investiranja u nepokretnosti u njegovom vlasništvu, bez promene vlasničke strukture nad zemljištem.

Procedura ranog javnog uvida podrazumeva prikupljanje mišljenja, primedbi i sugestija svih zainteresovanih fizičkih ili pravnih lica. O ovim primedbama komisija za planove ne zauzima stav, odnosno ne izjašnjava se direktno da li je po njima potrebno postupiti ili ne. Umesto toga, u izveštaju o obavljenom ranom javnom uvidu daje određene smernice obrađivaču za dalji rad na izradi planskog dokumenta. Izveštaj se ne objavljuje javno, ali se može dobiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Ne davimo Beograd će ispratiti sve aspekte donošenja ovog plana, pa iako komisija nije u obavezi da vam odgovori, sve informacije koje budemo uspeli da saznamo objavićemo na našem sajtu.

Kako bismo i nakon podnošenja primedbi nastavili sa borbom za očuvanje ove veoma značajne gradske šume i prirodnog dobra, Ne davimo Beograd vas poziva da podržite “Inicijativu za odbranu Košutnjaka”. U planu su javni događaji i akcije o kojima ćemo vas obaveštavati preko kontakta koji ostavite u formularu: https://www.peticije.online/inicijativa_za_odbranu_kosutnjaka

Pročitaj i ovo:

Solarević: Vlast pretvara građane u neme posmatrače

„Veliki broj primedbi koje su podnete na Prostorni plan za širenje Beograda na vodi, ne može da bude alibi da se javna rasprava održava online, to je samo privid da je ispoštovana procedura“, kaže odbornica ZLF-a povodom elektronske javne sednice u sredu, na kojoj će Beograđani pokušati da zaustave rušenje Sajma i betoniranje Terazijske terase.

ZLF Kula: DA LI SE NAZIRE KRAJ REKONSTRUKCIJI I ZAVRŠETKU RADOVA PARKA U KULI?

Zeleno-levi front Kula pita Predsednika opštine Kula Damjana Miljanića, kada će ispuniti svoje obećanje sa poslednje sednice Skupštine opštine Kula, gde je replicirao odborniku Kritične mase – ZLF Radetu Obradoviću i uveravao ga da će park u centru Kule biti rekonstruisan i izgrađen sa pratećom infrastrukturom i mobilijarom do 15. jula 2025. godine.