
Zeleno-levi front poziva građane da potpisom podrže izmene Zakona o oglašavanju koje je naša poslanička grupa uputila Narodnoj skupštini, a koje predviđaju potpunu zabranu reklamiranja kockarnica, kladionica, slot klubova i svih drugih igara na sreću koje ostavljaju ogromne štetne posledice po naše društvo.
Pozivamo vas da potpisom na linku podržite usvajanje izmena zakona i zabranu reklamiranja kockarnica!
PODRŽI POTPISOM DONOŠENJE OVOG ZAKONA!
Svaka deseta osoba koja se povremeno kladi, razvija neki stadijum zavisnosti od kockanja. Patološko kockanje je među najbrže rastućim bolestima mentalnog zdravlja u svetu. Zavisnost je u rangu zavisnosti od droga, što znači da štetne posledice ne oseća samo pojedinac, već i cela njegova porodica. Porodice kockara trpe različite vrste nasilja, a neretko ulaze kolektivno u siromaštvo i beznađe. Kockari imaju najvišu stopu pokušaja samoubistava, čak jedna od pet osoba pokuša sebi da oduzme život. Prema procenama, više od 300 hiljada građana Srbije ima problem sa zavisnošću od kocke.
Što se kockarnice više reklamiraju, to je više patoloških kockara. Naučne studije pokazuju da postoji direktna veza između reklamiranja i raprostranjenosti bolesti zavisnosti od kocke. Posebno su osetljivi mladi i siromašni, što dodatno povećava štetnost po društvo.
Reklame za kockarnice su praktično svuda. One dominiraju javnim prostorom na ulicama i trgovima. Obraćaju nam se sa bilborda, sa TV ekrana, sa nacionalnih frekvencija, iz novina, sa sajtova. Kockarnice i kladionice praktično su preuzele u potpunosti svet sporta, sponzorišu čitava nacionalna prvenstva, klubove, reprezentacije i velika svetska ili evropska prvenstva, pa čak i našu olimpijsku reprezentaciju! Najtraktivnije programe zatrpavaju sa svojim porukama, a našli su i način da se obrate i najmlađima, maloletničkoj populaciji preko donacija sportskih terena osnovnim i srednjim školama.
Odgovornost države je nedvosmislena. Srbija ima jedan od najliberalnijih zakona o oglašavanju igara na sreću koji ne ograničava reklamiranje, osim maloletnicima. OVO MORA DA SE PROMENI!
Zahtevamo da se oglašavanje igara na sreću zakonski usaglasi sa oglašavanjem drugih oblika poroka, kao što su alkoholna pića, duvanski proizvodi ili neka od medicinskih sredstava čije oglašavanje je zabranjeno!
Imajući u vidu činjenicu da Srbija spada u države sa najliberalnijim odnosom prema kockanju, da njeno društvo sve više snosi teret štetnih posledica poroka kocke, kao i da relevantna naučna istraživanja jasno ukazuju na vezu između reklamiranja i njegove rasprostranjenosti, naročito među mladima i socijalno ugroženima, kao logičan zaključak se nameće potreba temeljene izmene Zakona o oglašavanju, odnosno zabrana reklamiranja kockanja.
PROČITAJTE DETALJNO OBRAZLOŽENJE IZMENA ZAKONA O OGLAŠAVANJU!
Zašto ne tražimo potpunu zabranu kockanja?
Istorija nas uči da su opšte zabrane po pravilu neuspešne, odnosno da za posledicu imaju prelazak kockanja iz legalnih u nelegalne tokove što potvrđuju i iskustva država koje su se opredelile za ovakav pristup u savremeno doba. Uvođenjem mera kojima bi se zabranilo reklamiranje želimo da kockanje svedemo na što manju rasprostranjenost, tako da se minimizuju sve one štetne posledice koje ono ima po društvo i pojedince u njemu.
Pročitaj i ovo:
Zastrašivanje članice Zeleno-levog fronta u Smederevu, drugi put u istoj sedmici
Članica Zeleno-levog fronta Una Branković iz Smedereva ponovo je meta napada. Njen automobil prekriven je crvenom farbom, u činu vandalizma koji posebno zabrinjava jer je Una već bila meta napada pre godinu dana, kada joj je automobil oštećen kiselinom, nakon višenedeljnog mobinga i pretnji.
ZLF – međunarodnom telu za akreditaciju: Pašalić ne ispunjava standarde nezavisne institucije za ljudska prava
Poslanička grupa Zeleno-levog fronta obratila se Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), povodom reakreditacije Zaštitnika građana Zorana Pašalića.
MUP da objasni odakle 235.000 ličnih karata više za četiri meseca
Ukupan broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao je između 18. maja i 28. septembra ove godine za 235.000: sa 5.990.000 na 6.225.000, prema podacima samog Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku u istom periodu, nije porastao ni približno toliko.






