
Pokret Ne davimo Beograd doneće odluku o učešću na izborima 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda. Članstvo pokreta pozvano je da se na četvrtoj Skupštini Ne davimo Beograd izjasni o ovom važnom pitanju.
Skupština pokreta Ne davimo Beograd ove godine održava se u dva radna dana kako bi se otvorio prostor za što veće učešće članstva u radnom delu i diskusijama. Na seriji radnih sesija, održanim u nedelju 17. oktobra, diskutovalo se o ključnim pitanjima za naredni period. Pored pitanja učešća u izbornom procesu, razgovaralo se o programskoj agendi pokreta, zatim programsko-ideološkim partnerstvima sa drugim organizacijama u okvirima zeleno-leve grupacije, kao i o saradnji sa drugim organizacijama opozicije kroz predlog “Put do pobede” koji smo nedavno predstavili javnosti. Skupština je i prilika da se unapredi unutrašnje funkcionisanje pokreta, pa je ovaj put diskutovano o izboru lokalnih opštinskih koordinatora i načinu izbora kandidata na izbornim listama, ukoliko se pokret odluči za učešće na izborima.
Na plenarnom delu Skupštine pokreta, koji se i ove godine održava 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda, biće doneta i odluka da li će Ne davimo Beograd učestvovati u izbornom procesu, koji nas na proleće očekuje.
Pročitaj i ovo:
Zastrašivanje članice Zeleno-levog fronta u Smederevu, drugi put u istoj sedmici
Članica Zeleno-levog fronta Una Branković iz Smedereva ponovo je meta napada. Njen automobil prekriven je crvenom farbom, u činu vandalizma koji posebno zabrinjava jer je Una već bila meta napada pre godinu dana, kada joj je automobil oštećen kiselinom, nakon višenedeljnog mobinga i pretnji.
ZLF – međunarodnom telu za akreditaciju: Pašalić ne ispunjava standarde nezavisne institucije za ljudska prava
Poslanička grupa Zeleno-levog fronta obratila se Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), povodom reakreditacije Zaštitnika građana Zorana Pašalića.
MUP da objasni odakle 235.000 ličnih karata više za četiri meseca
Ukupan broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao je između 18. maja i 28. septembra ove godine za 235.000: sa 5.990.000 na 6.225.000, prema podacima samog Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku u istom periodu, nije porastao ni približno toliko.






