Nacrt Zakona o dobrobiti životinja treba da doprinese usklađivanju zakona Srbije sa propisima Evropske unije, sa fokusom na proizvodne i eksperimentalne životinje, odnosno na korišćenje životinja u eksperimentalne svrhe.

Srbija je za te namene kroz projekat za jačanje sistema zdravlja i dobrobiti životinja dobila 1,38 miliona evra.

Joksimović iz ZLF-a kaže za Mašinu da se tim „formalnim” usklađivanjem zakona sa evropskim propisima pravdaju sredstva koja su dobijena iz IPA fonda, a da se nigde ne vidi promena, odnosno da se, kako kaže, „ne vidi gde su te pare, zapravo, potrošene”.

Ukazuje i na to da su ovim Nacrtom brojna pitanja prepušta ministru poljoprivrede da ih naknadno precizira kroz pravilnike

„Mislim da se govori o nekih 20 novih pravilnika, a mi zapravo sada, u trenutku kada je taj nacrt predložen i šta treba da se desi do njegovog usvajanja, ne znamo kako će ta pravila izgledati, da li će biti u standardima Evropske unije”, napominje Joksimović.

Nema kontrole za eksperimente na neregistrovanim životinjama

Jedna od ključnih odredbi je, navodi Joksimović ta što će sada kućni odgajivači moći da daju odobrenje za eksperimente na životinjama.

„Kućni odgajivač, kao vlasnik svojih legla, može da dostavi za eksperimente svako štene koje mu je višak i koje ne uspe da proda. I svako može da se definiše kao vlasnik pasa, mačaka ili nekih drugih životinja i da potpiše da ih predaje tim laboratorijama. Mislimo da je to jedna stravična mogućnost koja se otvara”, zaključuje ona.

Kada je reč o neregistrovanim životinjama, Zakon ne predviđa bilo kakvu kontrolu eksperimenata nad njima.

Joksimović smatra da zakon suštinski ne dira u sistemske uzroke problema napuštanja životinja u Srbiji, već da se gotovo legalizuju kućne odgajivačnice.

„To znači da se podržava i da na neki način abolira sve te odgajivačnice koje se reklamiraju preko Kinološkog saveza Srbije, za koje je utvrđeno da su zlikovci koji grabe pare, a zapravo se sve vreme nalaze u zakonskom protokolu”, navodi Joksimović.

Nema značajnih zakonskih pomaka ni kada je reč o uslovima života za pse u prihvatilištu, obavezu čipovanja ili sterilizacije.

„Menjanje samog zakona ne znači ništa ukoliko se taj zakon ne implementira, ukoliko ne postoje posledice za, recimo, ljude koji napuste životinju. Ne može da se otkrije ko je vlasnik koji je napustio životinju ako životinja nije čipovana i tako u krug”, navodi Joksimović.

Ona kaže da se novci daju za kastraciju i sterilizaciju, a da i dalje u Srbiji postoji biološki priraštaj na ulicama,

„Tu, zapravo, samo vidimo da ovaj zakon ne rešava problem, nego prosto uvodi neke promene koje su dubiozne, a rešenja nikakvog nema. A iza svega toga je zapravo jedna velika patnja bića koja su više nego sposobna da osećaju”, zaključuje Joksimović.

Ona dodaje da su organizacije koje se bave dobrobiti životinja još pre godinu dana dostavile predloge kako da se rešava problem napuštenih pasa, ali da nije postojala volja da se razmotre predlozi aktivista koji, kako kaže, imaju najbolji uvid u situaciju na terenu.

Dodaje da i ZLF, čiji je ona deo, insistira na tome da Beograd bude grad u kom se brine o dobrobiti ljudi i životinja zbog čega su izdali publikaciju „Pet mera za poboljšanje zakonskog okvira za zaštitu životinja u Republici Srbiji“.

Pročitaj i ovo:

Podrška za profesora Stevana Filipovića

Zeleno-levi front izražava solidarnost sa profesorom Fakulteta dramskih umetnosti, Stevanom Filipovićem. On je brutalno pretučen pred velikim brojem svedoka u najužem centru Beograda, nakon što se odvažio da, na mestu gde se zatekao, snimi kako pojedinci demoliraju zaštićenu zgradu.