Norveški umetnik koji je nedavno firmi “Beograd na vodi” prodao fotografije zgrade Geozavoda, uplatio je danas polovinu ovih sredstava inicijativi Ne davimo Beograd kao donaciju. Fotograf koji je živeo u Beogradu u periodu pre otimanja Savskog amfiteatra, u svojim delima zabeležio je originalno zdanje zgrade “Beogradske zadruge”. Ovaj objekat kasnije je ustupljen, bez naknade, firmi “Beograd na vodi” na period od 30 godina i rekonstruisan ne poštujući propise zaštite zaštićenog spomenika kulture.

“Borba protiv džentrifikacije i nedemokratskog razvoja grada je skoro kao borba protiv vetrenjača. Velika nedefinisana “tržišna sila” je često krivac, a teško je znati gde tačno da uperiš prst. U slučaju projekta Beograd na vodi situacija je opipljivija, ali ne nužno i lakša za rešavanje zato što iza tog projekta stoji orgomna moć. Veoma sam impresioniran i ponosan na mog starog prijatelja Radomira Lazovića i Ne davimo Beograd što vode borbu protiv Golijata i što temeljno rade na tome da poprave situaciju i sam proces razvoja grada.” izjavio je umetnik.

Ne davimo Beograd je pokret koji je izrastao iz serije masovnih protesta protiv otimanja Savskog amfiteatra i fantomskog rušenja objekata u Hercegovačkoj ulici, a donacija će biti iskorišćena kako bi se unapredio rad organizacije koja se bori da se grad planira prema potrebama ljudi koji u njemu žive. Podrška građana, prijatelja, stručnjaka i saboraca oslonac je rada Ne davimo Beograd.
“Od srca zahvaljujemo na ovom gestu podrške, a izuzetno nam je drago što ćemo makar deo novca koji je otet od građana Beograda, na ovaj način vratiti u borbu da se megalomanski korupcionaški projekti kao što je Beograd na vodi nigde više ne ponove.” – izjavio je Radomir Lazović iz Ne davimo Beograd.

Zajedno se možemo izboriti da Beograd bude dobar grad za sve.

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.