Radovi kod železničke stanice na Novom Beogradu se izvode bez građevinske dozvole i stručnog nadzora, a naručilac tog projekta, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, je zatražilo hitno zatvaranje gradilišta, jer smatra da predstavlja ogroman bezbednosni rizik.
“Ovo je primer sistemske neodgovornosti države koja krši sopstvene zakone i koja svoje građane stavlja u rizik”, izjavila je kopredsednica beogradskog odbora ZLF Natalija Stojmenović na konferenciji za novinare kod železničke stanice.
Navela je da za taj projekat postoje izdati samo lokacijski uslovi, kao i da je bio podnet zahtev za privremenu građevinsku dozvolu, koji je, prema njenim rečima, obustavljen 24. aprila.
“Ono što bi ovde smelo da se dešava jeste da se radi priprema lokacije za izgradnju, a ovde se uveliko gradi. Glavni izvođač radova je China Shandong International, a na terenu je firma AM Constructions iz Rume. Zahtevamo hitno zatvaranje ovog gradilišta, koje predstavlja ogroman bezbednosni rizik”, navela je ona.
Stojmenović je ukazala da se na toj parceli izvode radovi na stubovima, koji drže železničku stanicu, na kojoj se svakodnevno odvija vozni saobraćaj, a da za to ne postoji nikakav nadzor.
“Imamo jedan veliki infrastrukturni projekat od javnog značaja gde država sama krši svoje zakone, što je verovatno uvod u ono što je država i htela različitim zakonima pre par meseci da sprovede, kako bi sebi olakšala put u sprovođenju svih projekata u vezi sa za EXPO 2027, kako bi otvorila put potpunom bezakonju i uklanjanju svih standarda, koje je neophodno ispoštovati kada se radi i najmanji projekat, a ne projekat ove veličine”, navela je Stojmenović.
Kopredsednik beogradskog odbora ZLF Zdravko Janković uporedio je situaciju na Novom Beogradu sa onom na železničkoj stanici Prokop, koja je puštena u rad bez upotrebne dozvole.
“Kao što je poznato Prokop je pušten u rad bez upotrebne dozvole, ta stanica prokišnjava čim padne prva mala kiša, a u tu stanicu je uloženo nekoliko desetina miliona evra. Ovde imamo sličnu situaciju, gradi se stanična zgrada što je svakako korisno za građane, ali to mora da se radi po propisima i pravilima koji važe u ovoj zemlji”, rekao je Janković.
Na pitanje da li su blokade u Beogradu pravi uzrok kašnjenja infrastrukturnih radova u gradu, kako je to rekao gradonačelnik Aleksandar Šapić, Stojmenović je navela da on pokušava da od sebe napravi nenadležnu instituciju i da nema nikakvu kontrolu nad gradom.
“On je juče rekao da ne može da trazi ostavku direktora ‘Putevi Beograd’ Aleksandra Milentijevića, koga istovremeno optužuje za kašnjenje radova i za prenošenje netačnih informacija, i to jasno pokazuje da Šapić nema nikakvu kontrolu nad gradom, da ne sme ništa da uradi povodom ‘Ćacilenda’ u Pionirskom parku, niti može da kontroliše da se u gradu projekti sprovode na način na koji to treba”, navela je ona.
Dodala je da je “nedopustivo” da Šapić ne kaže ništa povodom toga što železnička stanica Prokop nema upotrebnu dozvolu i da kao bivši predsednik opštine Novi Beograd “gleda kako se izvode nelegalni i nebezbedni, a ne uradi ništa”.
“To jasno pokazuje da ne sme da se suprotstavi nikome i da je on samo jedna figura, a ne gradonačelnik”, rekla je Stojmenović.
Pročitaj i ovo:
Zastrašivanje članice Zeleno-levog fronta u Smederevu, drugi put u istoj sedmici
Članica Zeleno-levog fronta Una Branković iz Smedereva ponovo je meta napada. Njen automobil prekriven je crvenom farbom, u činu vandalizma koji posebno zabrinjava jer je Una već bila meta napada pre godinu dana, kada joj je automobil oštećen kiselinom, nakon višenedeljnog mobinga i pretnji.
ZLF – međunarodnom telu za akreditaciju: Pašalić ne ispunjava standarde nezavisne institucije za ljudska prava
Poslanička grupa Zeleno-levog fronta obratila se Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), povodom reakreditacije Zaštitnika građana Zorana Pašalića.
MUP da objasni odakle 235.000 ličnih karata više za četiri meseca
Ukupan broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao je između 18. maja i 28. septembra ove godine za 235.000: sa 5.990.000 na 6.225.000, prema podacima samog Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku u istom periodu, nije porastao ni približno toliko.







