Još jednom je potvrđeno da veza između novogodišnje rasvete i broja turista ne postoji. Tvrdnje Siniše Malog, sadašnjeg ministra finansija, kojima je pravdao ogromne izdatke Grada, ponovo su se pokazale kao neistinite. Pored toga što kupljena novogodišnja rasveta ne čini ništa za gradski budžet, ona je svake godine sve skuplja,skupa, nabavlje se putem nameštenih tendera, uključena je skoro tokom čitave godine, čime uzrokuje neopravdano visoke troškove struje, , a postavljena je tako da na nekim mestima ozbiljno ugrožava saobraćaj.


Gostujući u Danasovom “Intervju na mreži”, Aleksandar Seničič, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije YUTA, u odgovoru na postavljeno pitanje o uzročno-posledičnoj vezi između postavljanja rasvete i rasta broja turista, još jednom je potvrdio da novogodišnja rasveta ne utiče na broj turista koji posećuju glavni grad. Ovaj argument često su koristili gradski funkcioneri kako bi opravdali enormna ulaganja, na nameštenim tenderima, koja je grad imao u novogodišnju dekoraciju, kao i činjenicu da je ona postavljena i uključena mesecima pre i posle sezone praznika.

“Rasveta ne služi samo za lepši grad, to je čist biznis, ulaganje u Novu godinu privlači veći broj turista, a grad Beograd i građani koji se bave turizmom od toga zarađaju.” – izjavio je tadašnji gradonačelnik Beograda, Siniša Mali, početkom oktobra prošle godine, kada je rasveta već uveliko bila postavljena.

Pored stručnjaka iz oblasti turizma, poput Aleksandra Seničića, direktora YUTA, i ekonomista Ljubomir Madžar negirao je ovu povezanost u izjavi za list Danas: „Turisti nisu noćne leptirice da se skupljaju na tu svetlost“, i pozvao gradske vlasti da detaljno objasne saznanje da takvo osvetljenje privlači turiste.

Analize pokazuju da Beograd iz godine u godinu izdvaja sve više novca za nabavku novogodišnjih dekoracija, pa zato ne čudi ideja gradske vlasti da naduvane troškove pokušaju da objasne mogućim vraćanjem novca u gradsku kasu. Tako je 2016. godine potrošeno oko 200 miliona dinara, što je tri puta više nego 2015. godine, a neverovatnih 60 puta skuplje nego 2014. godine, kada je ukrašavanje koštalo oko tri miliona dinara. Zabrinjava činjenica da gradska vlast nema nikakvu nameru da prestane sa ovom praksom, pa je za 2018. godinu odvojeno novih 24 miliona dinara za nabavku i 17 miliona za reparaciju postojeće rasvete. Takođe, pored naduvanih troškova za nabavku opreme, planirani su i dodatni troškovi kao što je skladištenje rasvete, koje će se platiti iz džepova građana.

Protiv Javnog preduzeća „Javno osvetljenje“ i odgovornih ljudi Gradske uprave i direktora firme „Keep light“, inicijativa Ne davimo Beograd podnela je krivične prijave zbog nameštanja tendera za nabavku novogodišnje rasvete, i to zbog nabavke 2016. godine i nabavke 2017. godine, kao i krivičnu prijavu zbog nabavke verovatno najskuplje jelke na svetu, koja će građane i građanke Beograda koštati čak 10 miliona dinara.

Uprkos tome što su uslovi tendera takvi da samo jedan ponuđač može da ih ispuni, da je jasno da su zadati parametri prepisani iz kataloga te iste firme i da su troškovi godinama multiplicirani, tužilaštvo je odbacilo sve ove krivične prijave.

GodinaTroškovi za nabavku novogodišnje rasvete
2014.2,98 miliona din
2015.57,03 miliona din
2016.190,65 miliona din
2017.203,9 miliona din
2018.41 milion din (za sada)