
Sa centralnih beogradskih opština slogan „Za dobar grad!“ se proširio i na prigradske. Jedna od najvećih prigradskih opština, poznata ne samo po nedavnim, ali čini se zaboravljenim, poplavama, već i po Termoelektranama Nikola Tesla, energetskom gigantu, ali i velikom zagađivaču, jeste opština Obrenovac.
Slogan „Za dobar grad!“ posavinom pronela je nedavno osnovana teritorijalna grupa Obrenovac inicijative Ne davimo Beograd. Aktivisti sa lokala su poslednje majske subote, uz pomoć članova Malog i Velikog veća Inicijative, organizovali događaj „Upoznajte Ne davimo Beograd – Za dobar Obrenovac“. Celodnevni razgovor sa zainteresovanim građanima na štandovima, upoznavanje sa članovima pokreta i informisanje Obrenovčana i Obrenovčanki o pokretu Ne davimo Beograd, njegovim ciljevima, vrednostima i budućim planovima privukli su pažnju lokalne televizije Mag.
Čiji Obrenovac? Čini se da nije naš, da ne pripada svim građanima Obrenovca, makar ne još uvek.
Incijativa Ne davimo Beograd smatra da najvažnije odluke o tome u kakvom gradu želimo da živimo treba da donose građani i građanke. Zato je koordinator teritorijalne obrenovačke grupe, Aleksandar Veličković imao potrebu da objasni okupljenim sugrađanima u gradskom parku motiv osnivanja i planove teritorijalne grupe – Grad nije naš, oduzeli su nam grad, vratimo ga. Odgovarajući na pitanja iz ankete ispitanici su u gradskom parku izrazili svoje bojazni i prioritete u razvoju njihovog grada.
Većina građana i građanki je istakla kvalitetniji javni prevoz, očuvanje životne sredine i žaštitu prirodnih dobara kao prioritete u razvoju grada. Pored toga, indikativno je da su osim lokalnih identifikovani i širi društveni problemi kao što su kvalitetno obrazovanje, radna prava, uslovi rada, poštovanje zakona i jednaka prava za sve.
Ispitanicu su prepoznali zaštitu životne sredine kao jedan od prioriteta u Obrenovcu, prioritet kojeg je i teritorijalna grupa bila ranije svesna, te je okupljene građane pozvala da već sutradan dođu na komšijski sastanak u mestu Duboko, u kojem je posečeno 11 hektara hrastove šume na netransparentan način i pod sumnjivim izgovorom.

U Dubokom je pedesetak okupljenih meštana izrazilo svoje nezadovoljstvo zbog nanete štete ekosistemu i najavljene dodatne seče stabala. Oni su svoje nezadovoljstvo konkretizovali potpisivanjem Peticije za obustavu dalje seče šume. Trenutno je u toku dodatno prikupljanje potpisa nakon kojeg će peticija biti prosleđena nadležnim lokalnim, gradskim i državnim institucijama.
Komšijski sastanak je pokazao da ljudi žele da se uključe u rešavanje lokalnih problema koji ih se direktno tiču i koje vide svojim očima. Ohrabrujuće je što su meštani Dubokog voljni i spremni da se bore za svoje okruženje i neće mirno i nemo posmatrati kako se odluke donose i sprovode bez njihovog znanja, a na njihovu štetu.
Izborićemo se zajedno „Za dobar grad!“
Naš pokret smatra da je dobar grad za sve moguć i u narednom periodu ćemo u razgovoru sa građanima i građankama razviti platformu koja pokazuje da promena dolazi iz naših komšiluka, parkova i zajednica. Pridružite nam se da zajedno stvorimo solidarniji, pravedniji, zeleniji grad!
Za dobar grad!
Pročitaj i ovo:
Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS
Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.
Radovanović: Odstrel i osveta autoritarne naprednjačke vlasti nisu ni iznenađenje ni novost
Bogdan Radovanović, poslanik Zeleno-levog fronta, kaže za Danas da ucene, pretnje neizvesnošću ostanka na poslu, upozorenja pred otkaz i otkazi ugovora o radu iz očigledno političkih razloga za njega apsolutno ne predstavljaju nikakvo iznenađenje niti novost.
Lazović: Od koalicije važnije da svi zajedno nateramo Vučića na izbore
Radomir Lazović, kopredsednik i poslanik Zeleno-levog fronta, ističe da je pred njima ozbiljan zajednički posao, pred dolazak specijalne misije Evropskog parlamenta, te da je zato bliža saradnja neophodna.







