Pokret Ne davimo Beograd uputio je pismo vrtićima i školama sa preporukama za ponašanje u periodima velikog zagađenja vazduha, kakvo je prethodnih dana bilo u Beogradu. Ne davimo Beograd u pismu savetuje da deca u periodima kada je vazduh jako zagađen ne izlaze u dvorište u toku odmora, da se ne održavaju časovi na otvorenom, kao ni sportske i druge aktivnosti. Na taj način i zdrava deca i ona koja imaju zdravstvene smetnje biće zaštićena od dodatnih zdravstvenih problema i komplikacija.

,,Na ovaj korak odlučili smo se zbog odsustva relevatnih informacija u javnosti, o tome kako bi škole i vrtići trebalo da se ponašaju kada je zagađenje veliko, odnosno zbog nezainteresovanosti Sekretarijata za zaštitu životne sredine i Sekretarijata za obrazovanje da se bave ovim pitanjem.” – izjavila je Jasmina Šuša, koordinatorka Zelene grupe Ne davimo Beograd.

Budući da deca predstavljaju jednu od najugroženijih i najosetljivijih kategorija stanovništa u vreme visoke koncentracije zagađujućih materija u vazduhu, u pismu su preporučene bazične mere koje je moguće preduzeti radi zaštite dece u toku nastave.

U pismu se još kaže da bi upućivanje učenika i njhovih roditelja i staratelja na to da redovno prate kretanje vrednosti kvaliteta vazduha doprinelo adekvatnom postupanju i pravilnoj zaštiti u okolnostima neprihvatljivo zagađenog vazduha.

Pitanje zagađenja vazduha mora se dugoročno rešiti zbog čega smo i izradili plan u 6 koraka za unapređenje kvaliteta vazduha. Ovi koraci podrazumevaju sve veće učešće održivih goriva u načinu kako dobijamo energiju, zatim toplifikaciju gradova i priključenje na sistem daljinskog grejanja, povećanje energetske efikasnosti i kontrole zagađivača, ulaganje u javni prevoz i redovno informisanje javnosti.

Pročitaj i ovo:

Stojmenović: Šapić se ponaša kao senka jednog gradonačelnika

Beogradom poslednjih nedelja odjekuju teške vesti – od požara u domu za stare u kojem je život izgubilo osmoro ljudi, preko studentskih protesta, do saobraćajne nesreće kod Umke sa dvoje poginulih i više od 50 povređenih u autobusima, i još dve u kom su učestvovala vozila javnog prevoza. Ali, uprkos tome, od prvog čoveka Beograda, Aleksandra Šapića, ne čuje se ni reč.