
Na zatvaranju Kopaonik biznis foruma, premijerka Ana Brnabić izjavila je da se „danas više ne govori da je Srbija zemlja jeftine radne snage i onih koji vuku kablove, te da je Srbija danas zemlja sa kojom žele da sarađuju“.
Nažalost, stvarno stanje u Srbiji je sasvim drugačije, čemu svedoče ne samo svakodnevno iskustvo naših sugrađana i sugrađanki, već i konkretni statistički podaci.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz septembra 2020. godine, ubedljivo najveći procenat radnika i radnica u Srbiji (31,5%) prima platu u iznosu do 35 000 dinara. Dakle, za nijansu više od minimalne zarade.
O položaju radnika i radnica najbolje svedoči podatak da je više od dve trećine zaposlenih tokom prošle godine primalo platu manju od prosečne.
Srbija se i dalje reklamira kao država jeftine radne snage i to od strane Vladinih agencija.
Na zvaničnom sajtu Razvojne Agencije Srbije, agencije koju je osnovala Vlada Republike Srbije, odgovorne za privlačenje stranih investicija može se naći brošura pod nazivom „Why Invest in Serbia”.
U publikaciji je kao prva prednost navedena „Dostupnost visokokvalifikovane radne snage“, uz konstataciju da u Srbiji živi veliki broj visokoobrazovanih građana koji govore strane jezike.
Osim toga, istaknuto je da je u Srbiji stopa nezaposlenosti 9,9%, u čijoj strukturi sa tri četvrtine dominira obrazovanje do srednjoškolskog.
Cilj je naravno da se predstavi da u Srbiji postoji armija rezervne radne snage, spremne da radi za niske zarade.
U sekciji ispod visokokvalifikovane radne snage navedeni su kompetativni operativni troškovi, koji uključuju i nisku cenu radne snage.
Navedeno je da je prosečna bruto plata u Srbiji svega 706 evra što je, kada se poredi sa zemljama centralne i istočne Evrope, koje predstavljaju konkurente u privlačenju stranih investicija, veoma nisko.
Na primer u Rumuniji prosečna bruta plata iznosi 1067 evra, dok je u Češkoj ona 1346 evra.
Srbiji je potreban drugačiji model ekonomskog razvoja, onaj koji će svim, a ne samo pojedinim, neretko i partijski privilegovanim građanima i građankama obezbediti kvalitetne i dobro plaćene poslove.
Neophodna je dugoročna preorijentacija ekonomije ka egalitarnijem, tehnološki adekvatnijem i ekološki odgovornom modelu razvoja.
Nova ekonomska paradigma mora biti okrenuta ka cirkularnoj ekonomiji, većoj stopi javnih ulaganja u zdravstvo, infrastrukturu i obrazovanje, ali i ka većoj sistemskoj i institucionalnoj podršci domaćih malih i srednjih preduzeća, uz uslov da se radna prava ne samo poštuju, već i konstantno poboljšavaju.
Foto: pixabay.com
Autori: Luka Petrović i Stefan Marić
Izvor: kolumna je izašla 4. juna u dnevnom listu Danas
Kolumna Naš grad izlazi svakog petka u dnevnom listu Danas, a pišu je članovi i prijatelji inicijative Ne davimo Beograd
Pročitaj i ovo:
Kozma: Naprednjaci iz Poslaničke grupe prijateljstva sa Nemačkom vređali goste iz Bundestaga
Narodni poslanik Zeleno-levog fronta Robert Kozma izjavio je da su članovi Poslaničke grupe prijateljstva sa Nemačkom iz redova Srpske napredne stranke vređali goste iz nemačkog Bundestaga na današnjem sastanku kada su oni izneli kritike na račun Srbije.
Natalija Stojmenović na izjavu Maje Gojković: Sramite se jer ženama poručujete „same ste birale nasilje, same ste ga zaslužile“
Komentarišući sukob policije sa građanima koji su pružali podršku auto-prevozniku Milomiru Jaćimoviću u Novom Sadu, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković optužila je devojku koja je zadobila udarac od policajca da ga je prva napala.
ZLF protiv uvođenja treće smene u domovima zdravlja
Zeleno-levi front se oštro protivi meri uvođenja rada u trećoj smeni u domovima zdravlja, koji se već bore sa dramatičnim nedostatkom osoblja i neefikasnom organizacijom posla. Zeleno-levi front zahteva od nadležnog Ministarstva hitno povlačenje ove nesistematske, populističke odluke, koja će doprineti daljem urušavanju zdravstvenog sistema.





