Spoljna politika Aleksandra Vučića u Njujorku je doživela potpuni debakl – očekivan ishod kada se ne vodi strategijom i principima, već kratkoročnim dilovima radi očuvanja vlasti.

Sankcije NIS-u koje stupaju na snagu 1. oktobra ozbiljno ugrožavaju energetsku bezbednost Srbije i pokazuju koliko je država zavisna od Vučićevih improvizacija. Sankcije konkretno znače da banke i finansijske institucije neće smeti da posluju sa kompanijom, što dovodi u pitanje isplatu plata, nabavku sirovina i stabilno snabdevanje naftom i derivatima, uz rizik nestašica, daljeg rasta cena i udara na budžet i BDP.

Zato je hitna nacionalizacija NIS-a jedino rešenje, iako bi i ono sada bilo iznuđeno i zakasnelo. Ali kada se problem ne rešava ili odlaže – on metastazira kao danas. Zeleno-levi front je to predlagao još krajem 2022. uz uvođenje vanrednog kriznog poreza na ekstra profite. Nacionalizacija NIS-a važna je jer se radi o strateškom resursu koji direktno određuje energetsku bezbednost i ekonomsku stabilnost Srbije. NIS treba da bude pod kontrolom države, upravo da bi se mogli kontrolisati i umanjivati negativni uticaji koje donose ratovi i krize. Jedino tako energetska politika može da služi građanima, a prihodi od nafte i gasa da se koriste za razvoj zemlje, umesto u političke dilove režima.

Geopolitički kontekst ne može biti izgovor, jer on je odavno poznat. Vlast je obmanjivala građane pričama o „nikad samostalnijoj“ spoljnoj politici i „nikad uglednijoj i poštovanijoj“ Srbiji, a rezultati su najdublja izolacija Srbije i preteće sankcije. To je i cena, ali i nauk, za malu zemlju koja ima iluziju da može da sedi na više stolica.

Srbiji je potrebna nova vlada i nova spoljna politika: povratak u srce Evrope kroz reforme koje vode članstvu u EU, usklađivanje spoljne politike sa evropskom, i nova strategija bezbednosti koja uključuje i energetsku sigurnost. Zeleno-levi front je spreman da preuzme odgovornost za sprovođenje takve politike.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.