Kao da se čekalo da prođu izbori, pa da se krene sa sečom drveća, betoniranjem zelenila i izgradnjom višespratnica na brojnim zelenim površinama širom Mirijeva. Naime, na nekoliko odvojenih lokacija na Mirijevu planirana je izgradnja novih zgrada, čime će se osetno smanjiti broj zelenih površina, povećati gustina naseljenosti, dodatno napregnuti postojeća saobraćajna i sva druga infrastruktura, a potencijalno ugrozila i statika terena. Pored toga, na području Bajdine, sprema urbanizacija oko 66 hektara zemljišta, koje je sada oko 80% prirodno regulisana zelena površina. 

Institut za urbane politike: “Plan detaljne regulacije za područje Bajdina na Mirijevu ima velike šanse da ponese titulu najkontroverznijeg plana 2022. godine”

Planirana je urbanizacija površine od oko 66 hektara (nešto veće od širokog pojasa Kalemegdana) gde se trenutno nalazi oko 80% prirodno regulisanih zelenih površina i na kojoj je evidentirano 3 (!!!) klizišta površine od oko 26 hektara. Šumu i (neuređenu) zelenu oazu bi trebalo da zameni 187.064 m2 komercijalnih sadržaja i 12.085 novih stanovnika u 4406 novih stanova. Površine za stanovanje, mešovite gradske centre i komercijalne sadržaje iznose nešto manje od 60% celog plana, zelenilo će sa 80% pasti na 23%, dok je za javne službe (predškolske ustanove, osnovne škole, ustanove socijalne i zdravstvene zaštite) rezervisano 7%.

Građani Mirijeva napravili su okupljanje kod jednog od gradilišta u Grge Jankesa br. 6. Parcela na kojoj se gradi je restitucijom postala privatno vlasništvo i investitor je dobio građevinsku dozvolu i pre neki dan započeo radove. Stanari okolnih zgrada su zabrinuti zbog moguće pojave klizišta, a negoduju i zbog oduzimanja zelene površine koju svi koriste. Slična je situacija i na drugim lokacijama. 

Pokret Ne davimo Beograd u potpunosti razume opravdanu zabrinutost građana i pružiće svu podršku u borbi da se sačuvaju zelene površine na Mirijevu.  Za više informacija zapratite Mirijevo Zeleno i Zdravo: https://www.facebook.com/mirijevozelenoizdravo

Pročitaj i ovo:

Zašto se efikasna borba protiv iznošenja profita odlaže do ulaska u EU?

Najnoviji Nacrt, sada već i Predlog zakona o porezu na dobit na papiru ukida višedecenijske poreske privilegije krupnog kapitala, ali u praksi radi suprotno. Daje investitorima prelazni rok do 2037. godine, dok efikasne kočnice za iznošenje profita odlaže sve do dana ulaska Srbije u EU. Više o svemu u tekstu našeg Mladena Vitasa.

Zeleno-levi front i Solidarnost: Brisanje industrijskog nasleđa Pančeva je nedopustivo

Neodgovornom tranzicijskom politikom Azotara je dovedena do stečaja, a 2021. godine je za samo 5,5 miliona evra prodata novosadskoj kompaniji Promist, koja postrojenja Azotare primarno koristi kao skladišta. Promist je u periodu od 2021.godine do danas ostvario profit od desetina miliona evra koji se ne slivaju u budžet grada Pančeva, niti dovode do dobrobiti za grad, društvo i radnike.