Iako trenutno mnogima nije do slavlja, svi verovatno jedva čekamo da ova godina prođe. Da se Nova približava, već se može videti na ulicama Beograda. I mada dočeka neće biti, postoje ljudi koji se pitaju treba li nam i rasveta i da li je taj novac mogao da ode u druge svrhe, konkretno kao pomoć za obolelu decu.

Do Nove godine tek malo više od mesec dana. I dok postoje oni koji strahuju da li će je uopšte dočekati, u centru grada pojavili su se prvi ukrasi. Pitali smo građane šta misle o o postavljanju ukrasa u centru grada:
“Uopšte mi ovo nije ukras, ovo je meni skalamerija. Nema veze sa politikom, nego sa estetikom brate, šta je ovo mašna, šta ima ovde, čokolada šta”, odgovorila je jedna gospođa.
“Običan kič, šta je ovo, nepotrebno i gori do maja meseca”, jasan je jedan od anketiranih ljudi. Drugi su bili nešto umereniji:
“Meni baš znači kad izađem u grad da vidim dosta ukrasa, što više”, rekao je jedan od građana.
“Potrebni su, ali kada je Nova godina, a ne pet meseci ranije i dva meseca posle”, iskren je jedan gospodin.
Bili je i drugačijih stavova.
“U svetu je svuda okićeno, zašto ne bi bilo kod nas, ne vidim uopšte razlike”, kazao je jedan od anketiranih.
U proteklih šest godina, na nabavku novogodišnje rasvete potrošeno je oko milijardu dinara, a samo prošle godine montaža i demontaža koštale su 200 miliona dinara. Prema rečima zamenika gradonačelnika Beograda novbogodišnja rasveta mesečno košta 5000 evra. Zato su se na internetu pojavile inicijative da bi taj novac mogao da bude uplaćen za lečenje bolesne dece.
Aktivista Inicijative “Ne davimo Beograd”, Radomir Lazović rekao je da kad god vidi neki lampion, seti se dece koja se leče preko sms poruka.
“Sa jedne strane treba da slavimo neko zajedništvo, bolju godinu želimo jedni drugima. Umesto da ta sredstva uložimo, da nekome zaista bude bolje, mi ih rasipamo tako da na njima zarade korumpirana elita bliska sa Naprednom strankom”, kazao je Radomir Lazović.
Da može i drugačije godinama nam pokazuju u Novom Pazaru, Požegi, Vranju, Vršcu i Šapcu. Već tri godine zaredom, opština Novi Pazar, pred Novu godinu novac umesto pevačicama, daje ugroženoj deci.
Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac rekao je da je samo prošle godine izdvojeno dva miliona dinara.
“Ove godine će biti približno zbog korone ali će biti iznos namenjen deci bez roditeljskog staranja i upravo će taj novac biti preusmeren njima”, kazao je Biševac.
Daleko od Srbije, u Kopenhagenu dvogodišnja Anika Manić čeka novac za spasonosni lek koji joj može produžiti život.
Majka male Anike, Ivanka Manić, kazala je da je porodica dobila pismo iz bolnice, u kojem stoji da imaju mesec dana da sakupe novac za potrebnu terapiju.
“Dobili smo pismo iz bolnice, u kojem smo obavešteni da imamo rok od mesec dana da skupimo novac za terapiju, tačnije sredina decembra je rok, kako bi mogla da primi sredinom januara. Razlog je što se Anika približila granici od 13.5 kg i što već ima dve godine. Ukoliko želimo da Anika bude kandidat za terapiju, moramo da prikupimo preostalih 1.200.000 evra u narednih mesec dana”, rekla je majka male Anike.
Njih ne zanima ni da li će biti dočeka, ni u čije džepove odlazi naš novac, ni šta nas čeka 2021. Njima je važno samo da li će Novu godinu dočekati zajedno i hoće li uspeti da svoje dete konačno skinu sa respiratora.
Foto: Nova S
Reporterka: Nataša Jovanović
Originalni naslov: Umesto dočeka Nove godine pomoć za obolelu decu
Izvor: https://nova.rs/nova-rs-emisije/umesto-doceka-nove-godine-pomoc-za-obolelu-decu/
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.
ZLF traži da se stave van snage sporne izmene zakona kojima se omogućava gradnja u Deliblatskoj peščari
Vladajuća većina je na sednici Narodne skupštine 31. avgusta na netrasparentan način usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima se omogućava izgradnja projekata od javnog interesa na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru.






