
Organizacije Solidarnost, Lokalni front, Ne davimo Beograd i Zajedno predstavile su prošle nedelje Deklaraciju o solidarnoj budućnosti Srbije u kojoj se zalažu za javno finansiranje sistema zdravstvene zaštite i sistema socijalne zaštite koji će pomoći da svi stanovnici Srbije ostvare pravo na dostojanstven život. Radomir Lazović iz pokreta ne davimo Beograd izjavio je u Danu uživu TV N1 da su u situaciji kada je inflacija dostigla 15 odsto, to ključna pitanja u srpskom društvu, dok je Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta ukazao da su tu problemi još vidljiviji na lokalnom nivou.
Lazović je istakao da je Srbija država sa najvećim ekonomskim nejednakostima u Evropi, i da je smanjenje tih nejednakosti prioritet.
„Ovo su ključna pitanja kada imamo dvocifrenu inflaciju koja je 15 odsto, a imajmo u vidu da je hrana mnogo više poskupela, energenti su poskupeli, stanovi u univerzitetskim centrima…“, podsetio je Lazović i poručio da je Deklaracija o solidarnoj budućnosti neka vrsta zajednikog obećanja da će ta pitanja, za njene potpisnike, ostati prioritetna.
Podsetio je i da se pokret Ne davimo Beograd tokom skupštinske rasprave o rebalansu budžeta zalagao za to da se povećaju izdvajanja za mlade, kao i da se odustane od subvencija za preskupe električne automobile i da se ta sredstva usmere na zamenu grejnih tela.
Naime, 40 odsto građana za grejanje koristi šporete na čvrsta goriva, i Lazović je uveren da bi državna pomoć da se ta grejna tela zamene daleko više doprinela rešavanju problema aerozagađenja.
Lazović je mišljenja i da bi država trebalo da bude garant da će svi imati jednako i dostupno zdravstvo koje je javno finansirano, a ne da imamo situaciju kao sada, gde pola pregleda mora da se obavi kod privatnika.
Kazao je i da su se zalagali i za dve jednokratne pomoći do kraja godine za prosvetne radnike i 1.000 najugroženijih studenata, umesto da se pomoć deli svima, pa i onima kojima nije neophodna.
„Ja sam njih u Skupštini pitao da li je njima neophodno da uzmu tih 50 evra. Mlade osobe u Srbiji se dogovre pa plate onim drugarima koji nemaju za matursko ili ekskurziju. Ako mladi to rade, zašto Srbija ne bi pomogla“, upitao je Lazović ističući da nije tačno da nema sredstava, već da su ona loše raspoređena.
Osim da se kritikuje vlast, poenta opozicionog delovanja, prema Lazovićevim rečima, trebalo bi da bude i ponuda sopstvenih rešenja.
Od vlasti, kako je dodao, ništa više ne očekuju i misle da na nju ne mogu da utiču, već da je treba promeniti. Stoga se, istakao je, obraćaju građanima.
Pogledajte celo gostovanje:
Pročitaj i ovo:
Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?
Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.
ZLF Užice: Ljudi koji su uništili užičko pozorište moraju da odu
Kolektivna ostavka Upravnog odbora Narodnog pozorišta Užice potvrđuje potpuni slom upravljanja ovom ustanovom.
Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu
Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.






