“Za nas su najvažnija pitanja o rizicima po zdravlje ljudi. Planirana pozicija rudnika i dela za preradu ruda u zapadnoj Srbiji nalazi se usred plodnog zemljišta okruženog naseljima. Štetni uticaj rudnika proširio bi se direktno na oko 20.000 stanovnika lokalne zajednice. Dodatno, rudnik bi se nalazio iznad jedne od tri najveće rezerve podzemne pijaće vode u Srbiji. Jalovište bi bilo između dve bujične reke. Jedno od ključnih pitanja je da li će doći do kontaminacije voda, recimo usled plavljenja, mešanja površinskih voda sa jalovišta sa vodotokovima ili podzemnim vodama. Zaista nismo čuli nikakav smislen odgovor na pitanja o rizicima” – kaže Lazović u razgovoru za BUKA magazin.
Šta je donela dugo očekivana sednica parlamenta o rudarenju?
Možda je najveći uspeh to što smo uspeli da osporimo glavni argument režima, a to je ekonomski aspekt projekta. Vlast je nekako i priznavala da postoje rizici po zaštitu životne sredine, ali je pokušala da zamaže oči građanima milionima i milijardama koje bi navodno ostale u Srbiji ako se izgradi rudnik. Pokazali smo da to prosto ne stoji. Sva zarada od iskopavanja litijuma ići će Rio Tintu, a država Srbija od poreza, rudne rente i drugih taksi može da očekuje jedva toliko da plati infrastrukturne radove za potrebe rudnika. Našim novcem ćemo infrastrukturno opremiti rudnik mulitnacionalnoj kompaniji da bi ona pokupila kajmak, a nama ostavila sav rizik i štetu. Takođe, vrlo jasno se pokazalo kolika bi mogla biti šteta po životnu sredinu i zdravlje ljudi kroz degradaciju zemljišta, uništavanje šuma, ugrožavanje površinskih i podzemnih voda, vodi raseljavanju stanovništva, prestanku poljoprivrednih aktivnosti
Da li je vlast pripremila odgovore na goruća pitanja u vezi s litijumom i geološkim istraživanjima?
Nazovite me naivnim, ali u meni je gorela neka iskra nade da će se režim makar udostojiti da nam ponudi kakve-takve odgovore na pitanja o zaista velikim rizicima, ali to se nije desilo. Vlast je uglavnom govorila kako je neka bivša vlast dovela Rio Tinto i napadala najbrutalnije opoziciju. Do koje to mere ide govori vam činjenica da su i ministarka Đedović i predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić psovale za govornicom. Jako nisko su pali najviši državnici Srbije kada se na taj način ponašaju i kada jedino što mogu da kažu o rudniku dolazi iz pamfleta Rio Tinta iz kojih su čitali na sednici.
Na koja pitanja aktuelna izvršna vlast ne želi da odgovori?
Za nas su najvažnija pitanja o rizicima po zdravlje ljudi. Planirana pozicija rudnika i dela za preradu ruda u zapadnoj Srbiji nalazi se usred plodnog zemljišta okruženog naseljima. Štetni uticaj rudnika proširio bi se direktno na oko 20.000 stanovnika lokalne zajednice. Dodatno, rudnik bi se nalazio iznad jedne od tri najveće rezerve podzemne pijaće vode u Srbiji. Jalovište bi bilo između dve bujične reke. Jedno od ključnih pitanja je da li će doći do kontaminacije voda, recimo usled plavljenja, mešanja površinskih voda sa jalovišta sa vodotokovima ili podzemnim vodama. Zaista nismo čuli nikakav smislen odgovor na pitanja o rizicima. Kao ilustraciju daću vam primer o transportu sumporne kiseline neophodne projekat Jadar. Dnevno je potrebno skoro 1000 tona sumporne kiseline, što znači voz od 17 cisterni, svaki dan. U Srbiji je za tri godine došlo do 194 iskakanja vozova sa pruga, a u celoj Evropskoj uniji, dakle, u svim zemljama zajedno je u istom periodu bilo 180 incidenata. I zar nije onda logično postaviti pitanje o rizicima transporta ovih štetnih materija?
Šta opozicija očekuje od sednice u konačnici?
Sednica je bila prilika da se i na medijima, posebno RTS-u, čuju svi ovi argumenti koje je opozicija danima izlagala, ali i da se vidi da vlast nema odgovore. Pa, nek se zapitaju i oni koji glasaju za SNS zašto ih njihov voljeni predsednik žrtvuje zarad profita stranih kompanija. Zašto je spreman da skoro pokloni srpska prirodna bogatstva, ne obazirući se na zdravlje ljudi?
Da li se od parlamenta očekuje konačna odluka?
Glasačka mašina SNS-a odbila je ovaj zakon, ali mi se njima ni ne obraćamo nego ljudima kojima želimo da objasnimo da je rudnik štetan, ali ne samo to, nego i da ih pozovemo da se zajedno borimo i protiv Rio Tinta i protiv svih drugih zagađivača koji nas truju.
Kako uključiti stručnjake za životnu sredinu i rudarenje u proces dijaloga koji sada vodi Skupština?
Stručnjaci, oni koji rade u javnom interesu i nisu plaćeni od strane kompanije ili ucenjeni od strane vlasti, rekli su svoje mišljenje, a svakim danom je sve više onih koji javno govore o štetnosti ovog projekta. Neki od njih su akademici Srpske akademije nauka i umetnosti, članovi Akademije inženjerskih nauka Srbije, Odbor za zaštitu životne sredine Univerziteta u Beogradu, Biološki fakultet, sada vidimo i da su previranja na Elektrotehničkom fakultetu. Ekonomsku analizu uradila je grupa eminentnih stručnjaka i profesora, organizacije civilnog društva koje se godinama bave ovim problemima su vrlo jasne kada je u pitanju štetnost rudnika. Bilo je dovoljno argumenata da skupština usvoji zakon o zabrani rudarenja litijuma, ali naprednjačka većina je izdala interese građana Srbije.
Ima li opozicija moć da u parlamentu radi na formiranju javnog mnjenja o ovom gorućem problemu?
Upravo se time i bavimo, obraćamo se građanima i tražimo podršku i za sprečavanje Rio Tinta i za sprečavanje svih drugih trovača koji nekažnjeno narušavaju zdravlje građana Srbije.
Pročitaj i ovo:
Lazović: Vlast u Srbiji je pokušala da sakrije posetu Zelenskog
Kopredsednik stranke Zeleno-levi front Radomir Lazović ocenio je večeras u Čačku da je aktuelna vlast „pokušala da sakrije“ posetu predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Srbiji. On je rekao agenciji Beta da prijem ukrajinskog predsednika u Srbiji „ne izgleda kao podrška“ predsednika Srbije Aleksandra Vučića Zelenskom, „već kao jedan posao iz koristi u koji je on morao da uđe iz različitih razloga“.
Đorđević: SNS nema dobrog kandidata za predsednika Srbije
Republička poslanica stranke Zeleno-levi front (ZLF) Biljana Đorđević rekla je da bi po Ustavu predsednički izbori u Srbiji trebalo da se održe pre parlamentarnih, "ali da je svima jasno da Srpska napredna stranka (SNS) nema dobrog kandidata i da je to razlog zašto oni žele da idu na parlamentarne pre predsedničkih izbora".
Stojmenović: Imovina i zemljište Beograda su plen kriminalaca
Državna revizorska institucija dala je negativno mišljenje na finansijske izveštaje Sekretarijata za imovinske i pravne poslove Grada Beograda. To je najteža ocena koju revizor može dati i znači da su nepravilnosti toliko ozbiljne da finansijski izveštaji ne daju pouzdanu sliku o imovini i obavezama Grada.







