
Građani Kosjerića pokazali su jedinstvo u protivljenju izgradnji kamenoloma u njihovom gradu. Na javnoj raspravi i prezentaciji Studije o proceni uticaja na životnu okupilo se više od 100 zainteresovanih meštana Kosjerića koji su se suprotstavili namerama investitora i korumpiranih vlasti da se ovaj izuzetno štetan projekat gradi ljudima praktično na kućnom pragu.
“Prisustvovali smo rašomonijadi koju su vodili potpuni diletanti. Pripremljena video prezentacija bila je više nego amaterska i niko od prisutnih istu nije ni gledao. Svi okupljeni bili su potpuno unisonog stava i hrabro su se suprotstavilu brojnim pokušajima jeftine manipulacije nadležnih, koji su očigledno imali nameru samo da formalno ispoštuju proceduru.” – izjavio je Bogdan Radovanović i dodao: “U Studiji, na primer, nije utvrđena dinamika miniranja, niti su investitoru predviđeni bilo kakvi ograničavajući faktori kada su u pitanju buka i eksplozije prilikom eksploatacije. Pored toga, vređanje zdravog razuma predstavlja navedena konstatacija da je rizik od eksplozije do koje dolazi prilikom uništavanja stena eksplozivom zanemarljiv!?”
Sreten Đorđević, advokat vlasnika parcela na obodu ovog projekta, ukazao je na očevidne i neotklonjive mane prezentovane Studije o uticaju na životnu sredinu – kao na primer činjenicu da u istoj piše da je eksploatacionom polju najbliža kuća na oko 170 metara, što je nototna laž, s obzirom da je kuća jedne meštanke udaljena samo 50 metara. Tom prilikom postavio je pitanja da li su uopšte utvrđivani uticaji od posledica miniranja i vibracija, što je, naravno, ostalo bez odgovora.
“Šokirani smo činjenicom da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture odobrilo radove firmi Gradina kamenolom još dok je ova rasprava bila u toku, iako im za to treba i ova studija o proceni uticaja na životnu sredinu – na koju su upućene brojne primedbe, koje je nemoguće ne usvojiti. Dakle, bez usvajanja naših primedbi, bez poštovanja procedura i prava građana, lokalna naprednjačka vlast na čelu sa Žarkom Đokićem i predstavnicima resornog ministarstva nastavlja da se kocka našim životima. Ogdovornost se ne može izbeći, predsedniče opštine Žarko Đokiću. To nemojte izgubiti iz vida!” – poručila je Milena Orubović Đukić, odbornica u SO Kosjerić i aktivistkinja GG “Za čist Kosjerić”
Prethodna javna rasprava prekinuta je jer nisu bili obezbeđeni najosnovniji uslovi da se ona održi. Atmosfera je i ovaj put bila na ivici nasilja, jer su organizatori pokušali preko privatnog obezbeđenja, angažovanog od strane investitora, da legitimišu učesnike i uzmu im matične brojeve na ulasku u salu, a veliki broj građana ostao je van sale – čime im nije omogućeno osnovno pravo i načelo kada je reč o javnoj raspravi.
“Pokret Ne davimo Beograd, odnosno Zeleno-levi front kako ćemo se u budućnosti zvati, podržava građane Kosjerića u nameri da odbrane svoj dom od bahatih investitora i korumpirane naprednjačke vlasti.” – izjavio je narodni poslanik Robert Kozma i poručio da zahteva od policije da pronađe odgovorne za mučke napade i prebijanje meštane Kosjerića koji se protive kamenolomu.
Pročitaj i ovo:
Zeleno-levi front i Solidarnost: Brisanje industrijskog nasleđa Pančeva je nedopustivo
Neodgovornom tranzicijskom politikom Azotara je dovedena do stečaja, a 2021. godine je za samo 5,5 miliona evra prodata novosadskoj kompaniji Promist, koja postrojenja Azotare primarno koristi kao skladišta. Promist je u periodu od 2021.godine do danas ostvario profit od desetina miliona evra koji se ne slivaju u budžet grada Pančeva, niti dovode do dobrobiti za grad, društvo i radnike.
Osam jeftinih trikova Jorgovanke Tabaković
"Povodom još jedne, četrnaeste godišnjice na čelu Narodne banke Srbije, iz centralne banke stiže obimno saopštenje preplavljeno procentima, milijardama i istorijskim rekordima. Poruka je uvek ista." Pročitajte više o tome u autorskom tekstu našeg Mladena Vitasa.
Požar u Deliblatskoj peščari je ispit odgovornosti na kome smo kao društvo pali, a posledice trpe i životinje
Požar u Specijalnom rezervatu prirode „Deliblatska peščara“ naneo je neprocenjivu štetu flori i fauni, u još jednom primeru zakazivanja našeg sistema zaštite prirode. Više o tome pročitajte u autorskom tekstu naše Dušanke Stefanović Radisavljević.






