
„Ovo je bilo još jedno sramno obraćanje predsednika Republike koje je iskoristio da ponovo uzurpira ovlašćenja više državnih organa, počevši od Vlade . Izneo je i brojne podatke iz istrage, uključujući i lične i zaštićene medicinske podatke dečaka i njegove porodice. Ovakvo iznošenje podataka zabranjeno je zakonom, ko god da ga čini i na to bi morali da reaguju nadležni organi“, kaže za Danas Jelena Jerinić , poslanica Ne davimo Beograd i profesorka prava na Univerzitetu Union.
Komentarišući deset mera koje je na konferenciji za novinare predložio Aleksandar Vučić, Vladi Srbije, profesorka Jerinić kaže da nije prvi put da se u javnosti pojavljuje predlog da se snizi granica krivične odgovornosti. To je, kaže, populistička mera kojom se sva krivica za ovakve događaje svaljuje na maloletne počinioce i njihove porodice, bez ispitivanja sistemskih problema i odgovornih u okviru sistema.
„Ovakve mere retko daju rezultate, jer ne odvraćaju od činjenja krivičnih dela, jer su njihovi uzroci u drugim problemima“, navodi Jerinić .
Inače, kako kaže, Komitet za prava deteta je u jednom od svojih opštih komentara uz Konvenciju o pravima deteta 2019. istakao da granicu krivične odgovornosti ne treba snižavati ispod 14 godina i predložio je čak da se ona podigne na 15 ili 16 godina. Srbija je potpisnica Konvencije o pravima deteta i trebalo bi da sledi preporuke Komiteta.
„Svakako treba preispitati primenu propisa o držanju i korišćenju oružja i utvrditi odgovornost svih koji su po zakonu odgovorni. Pored pravne, predstavnike izvršne vlasti treba još jednom podsetiti da postoje i moralna i politička odgovornost“, objašnjava dr Jerinić.
Dodaje da se, nažalost, skupštinski Odbor za prava deteta nije u toku ovog saziva sastao ni jednom nakon konstituisanja, a da predsednik Skupštine, Vadimir Orlić, uporno odbija da ga sazove.
“ Ovim putem, kao članica tog odbora, apelujem da se o ovom događaju i njegovim uzrocima otvoreno raspravlja i u Narodnoj skupštini“, poručuje sagovornica Danasa.
Pročitaj i ovo:
Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN
O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.
Dinić: Ostavke četiri člana REM pokazale da proces izbora tog tela nema legitimitet
Poslanik Zeleno-levog fronta (ZLF) Rastislav Dinić ocenio je danas da su ostavke četiri člana Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koje su podneli 19. decembra "ozbiljan alarm" i da pokazuju da proces izbora članova "nema legitimitet".
Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS
Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.






