Jelena Vasiljević, koordinatorka grupe za obrazovanje Ne davimo Beograd. Foto: Vladimir Živojinović
Kvalitetno obrazovanje mora biti savremeno, sveobuhvatno i usmereno na podsticaj kritičkog i kreativnog mišljenja. Dobro društvo mora da učini kvalitetno obrazovanje dostupno svima i mora da vodi računa o potrebama i stavovima onih koji učestvuju u njegovoj izgradnji i realizaciji. – izjavila je Jelena Vasiljević, koordinatorka grupe za obrazovanje Ne davimo Beograd, najavljujući snažnije ukjučivanje pokreta u pitanja obrazovanja.
U sveopštem urušavanju kvaliteta života u našem gradu i našem društvu, u kome je životni standard srozan, vazduh i voda kriminalno zagađeni, a infrastruktura naših naselja zanemarena i uništena, ne smemo zaboraviti da razmišljamo o ulaganju u budućnost koje predstavlja obrazovanje. Bez ulaganja u unapređenje obrazovnih institucija, koje nam se pred nosom degradiraju, ne možemo zamišljati bolje sutra. Obrazovanje je svakako jedna od najvažnijih tema za svako društvo.
Izbijanje epidemije, vanredno stanje, i otežano izvođenje nastave u školama, ogolili su akutno sve hronične probleme obrazovanja u našem društvu. Nespremnost da se dalekosežno sagledaju uticaji ove krize na mlađe generacije i njihovo adekvatno školovanje ostaviće ozbiljne posledice. Isto kao i zanemarivanje mogućnosti i potreba nastavnog osoblja i svih koji sudeluju u kreiranju i izvođenju nastave. Skorašnje najave posebnih finansijskih i zdravstvenih mera zaštite usmerenih na neke delove javnog sektora, ali ne i na prosvetne radnike, dodatno izoštravaju ovaj problem.
Ne davimo Beograd najavljuje da će u svom budućem delovanju posebnu pažnju posvećivati i problemima obrazovnog sistema i obrazovnih politika u našem društvu. U godini kada bi trebalo započeti rad na novoj sveobuhvatnoj strategiji obrazovanja u Srbiji, želimo da osnažimo glasove unutar zajednice prosvetnih radnika i radnica koji se bore za svoj bolji položaj i bolje obrazovanje za mlade i stvoriti što bolje uslove za one kojima prepuštamo brigu o deci. Moramo zajedno otvoriti prostor za dijalog o tome kakvo obrazovanje želimo i koju mu ulogu dodeljujemo u društvu.
Pročitajte program Ne davimo Beograd za obrazovanje na linku.
Pažljivo pratimo sve promene u obrazovnim politikama i a izradili smo set mera za unapređenje obrazovanja kako bi naš obrazovni sistem služio izgradnji pravednijeg društva slobodnomislećih pojedinaca.
Ove mere podrazumevaju osnaživanje i veće uvažavanje glasova svih onih koje se obrazovanje najviše tiče, đaka, nastavnika i roditelja. Obezbedićemo uključivanje ekspertskog znanja i otvaranje širokog društvenog dijaloga o tome kakve promene želimo u našem obrazovnom sistemu. Takođe, neophodno je osavremenjivanje nastavnih programa i odustajanje od štetnog dualnog obrazovanja. Sva naša deca moraju imati jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, a planiramo uvođenje školskog prevoza i unapređenje bezbednosti u školama.
Dobar grad je grad u kome svi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, u kome se nove generacije ohrabruju da kritički misle i ostvaruju svoje ideje, i u kome se posebna pažnja posvećuje onima koji s tim mladim ljudima svakodnevno rade. Imamo plan kako da Beograd postane dobar grad za sve!
Pročitaj i ovo:
Lazović traži odgovore MUP-a i Dačića o pucnjavama u Beogradu i ubistvu na Senjaku
Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović danas je na sednici Skupštine Srbije tražio odgovore Ministarstva unutrašnjih poslova i ministra Ivice Dačića o oružanim incidentima u kafeima i teretanama proteklih meseci u Beogradu, i o majskom slučaju ubistva u restoranu u gradskom naselju Senjak.
Novi plan za područje oko Marakane gura građane u komunalni i saobraćajni kolaps
Zeleno-levi front Savski venac upozorava na opasne posledice novog Plana detaljne regulacije za područje oko stadiona Crvene zvezde, koji previđa izgradnju čak 200.000 kvadratnih metara stambenog i komercijalnog prostora.
Lazović: Građani očekuju fer izbore i slobodne medije, a ne štrikliranje formalnosti
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je za N1 da vlast pokušava da formalne pomake u vezi sa REM-om i izbornim uslovima predstavi kao napredak, iako oni, kako tvrdi, ne donose suštinske promene.







