Jelena Vasiljević, koordinatorka grupe za obrazovanje Ne davimo Beograd. Foto: Vladimir Živojinović
Kvalitetno obrazovanje mora biti savremeno, sveobuhvatno i usmereno na podsticaj kritičkog i kreativnog mišljenja. Dobro društvo mora da učini kvalitetno obrazovanje dostupno svima i mora da vodi računa o potrebama i stavovima onih koji učestvuju u njegovoj izgradnji i realizaciji. – izjavila je Jelena Vasiljević, koordinatorka grupe za obrazovanje Ne davimo Beograd, najavljujući snažnije ukjučivanje pokreta u pitanja obrazovanja.
U sveopštem urušavanju kvaliteta života u našem gradu i našem društvu, u kome je životni standard srozan, vazduh i voda kriminalno zagađeni, a infrastruktura naših naselja zanemarena i uništena, ne smemo zaboraviti da razmišljamo o ulaganju u budućnost koje predstavlja obrazovanje. Bez ulaganja u unapređenje obrazovnih institucija, koje nam se pred nosom degradiraju, ne možemo zamišljati bolje sutra. Obrazovanje je svakako jedna od najvažnijih tema za svako društvo.
Izbijanje epidemije, vanredno stanje, i otežano izvođenje nastave u školama, ogolili su akutno sve hronične probleme obrazovanja u našem društvu. Nespremnost da se dalekosežno sagledaju uticaji ove krize na mlađe generacije i njihovo adekvatno školovanje ostaviće ozbiljne posledice. Isto kao i zanemarivanje mogućnosti i potreba nastavnog osoblja i svih koji sudeluju u kreiranju i izvođenju nastave. Skorašnje najave posebnih finansijskih i zdravstvenih mera zaštite usmerenih na neke delove javnog sektora, ali ne i na prosvetne radnike, dodatno izoštravaju ovaj problem.
Ne davimo Beograd najavljuje da će u svom budućem delovanju posebnu pažnju posvećivati i problemima obrazovnog sistema i obrazovnih politika u našem društvu. U godini kada bi trebalo započeti rad na novoj sveobuhvatnoj strategiji obrazovanja u Srbiji, želimo da osnažimo glasove unutar zajednice prosvetnih radnika i radnica koji se bore za svoj bolji položaj i bolje obrazovanje za mlade i stvoriti što bolje uslove za one kojima prepuštamo brigu o deci. Moramo zajedno otvoriti prostor za dijalog o tome kakvo obrazovanje želimo i koju mu ulogu dodeljujemo u društvu.
Pročitajte program Ne davimo Beograd za obrazovanje na linku.
Pažljivo pratimo sve promene u obrazovnim politikama i a izradili smo set mera za unapređenje obrazovanja kako bi naš obrazovni sistem služio izgradnji pravednijeg društva slobodnomislećih pojedinaca.
Ove mere podrazumevaju osnaživanje i veće uvažavanje glasova svih onih koje se obrazovanje najviše tiče, đaka, nastavnika i roditelja. Obezbedićemo uključivanje ekspertskog znanja i otvaranje širokog društvenog dijaloga o tome kakve promene želimo u našem obrazovnom sistemu. Takođe, neophodno je osavremenjivanje nastavnih programa i odustajanje od štetnog dualnog obrazovanja. Sva naša deca moraju imati jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, a planiramo uvođenje školskog prevoza i unapređenje bezbednosti u školama.
Dobar grad je grad u kome svi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, u kome se nove generacije ohrabruju da kritički misle i ostvaruju svoje ideje, i u kome se posebna pažnja posvećuje onima koji s tim mladim ljudima svakodnevno rade. Imamo plan kako da Beograd postane dobar grad za sve!
Pročitaj i ovo:
Zastrašivanje članice Zeleno-levog fronta u Smederevu, drugi put u istoj sedmici
Članica Zeleno-levog fronta Una Branković iz Smedereva ponovo je meta napada. Njen automobil prekriven je crvenom farbom, u činu vandalizma koji posebno zabrinjava jer je Una već bila meta napada pre godinu dana, kada joj je automobil oštećen kiselinom, nakon višenedeljnog mobinga i pretnji.
ZLF – međunarodnom telu za akreditaciju: Pašalić ne ispunjava standarde nezavisne institucije za ljudska prava
Poslanička grupa Zeleno-levog fronta obratila se Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), povodom reakreditacije Zaštitnika građana Zorana Pašalića.
MUP da objasni odakle 235.000 ličnih karata više za četiri meseca
Ukupan broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao je između 18. maja i 28. septembra ove godine za 235.000: sa 5.990.000 na 6.225.000, prema podacima samog Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku u istom periodu, nije porastao ni približno toliko.







