Aleksandar Šapić je istovremeno i gradonačelnik Beograda i v.d. predsednika Opštine Novi Beograd. Bavim se pravom lokalne samouprave skoro dvadeset godina, čitanje zakona mi je profesija, ali za funkciju vršioca dužnosti predsednika opštine nikad nisam čula. Koliko dugo jedna ovakva nezakonitost može da postoji? Gde je prekidač za uključivanje pravne države i da li je možda trajno pregoreo.
Pre dosta godina, jedan veoma dragi kolega, sada u penziji, u šali mi je rekao (parafraziram): “U Srbiji, kada si predsednik opštine, a tvoja svastika ima građevinsku firmu koja stalno dobija poslove za opštinu, to nije sukob interesa – to je sklad interesa“. Smejali smo se tada, a ja se i sada često setim toga, ne samo zato što je dobar fazon.
Na konstitutivnoj sednici Skupštine grada odbornici koalicije Moramo više puta su sa govornice postavili pitanje sukoba interesa Aleksandra Šapića, odbornika Skupštine grada i tada još uvek predsednika opštine Novi Beograd. Nakon sednice, Ne davimo Beograd podneo je predstavku Agenciji za sprečavanje korupcije ukazujući na nespojivost ovih funkcija, pozivajući se na raniju praksu Agencije. Agencija je 2016. utvrdila da su funkcije gradskog odbornika i člana veća gradske opštine u sukobu. Sve jasno. Odgovor Agencije još nismo dobili.
Ubrzo zatim, Šapić je izabran za gradonačelnika (čime mu je prestala funkcija odbornika), a krajem juna čitamo o tome kako je novoizabrani gradonačelnik i v.d. predsednika opštine Novi Beograd dodelio nagrade najuspešnijim učenicima sa te opštine.
Bavim se pravom lokalne samouprave skoro dvadeset godina, čitanje zakona mi je profesija, ali za funkciju vršioca dužnosti predsednika opštine nikad nisam čula. Za svaki slučaj, od tada sam još nekoliko puta proveravala u Zakonu o lokalnoj samoupravi, prelistavala komentare zakona, pretraživala praksu. I pored toga što znam da to nije po zakonu i da ne sme biti dozvoljeno, i dalje mi na pamet padaju samo pitanja.
Da li je moguće da Šapić misli da je ovim “obrnuo igricu“ – on je uskladio ne samo stvarne, nego i izmišljene funkcije? Ovaj njegov pokušaj ukazuje da je itekako svestan da je i dalje u sukobu interesa, ali šta je to što čoveka tako snažno i sentimentalno veže za funkciju da ne može da sa nje ode – da li je to plata? Ili nešto vrednije – uticaj, kojim bi se i ubuduće moglo trgovati?
Zanima me i ko je ovu funkciju domislio? Znamo da je “vdovanje“ uvedeno 2014. u sistem državne uprave, za imenovanje državnih službenika na položaju (npr. pomoćnika ministara) bez konkursa, a dosta se dobro primilo i u javnim preduzećima. Motivi za to su različiti, a među očiglednijima je mogućnost efikasnije kontrole postavljenog, kao i mogućnost da se postavi neko ko inače ne bi mogao da prođe na konkursu. Međutim, i kod službenika i kod javnih preduzeća, ta mogućnost predviđena je zakonom, a ovde nije.
Zato me dalje zanima i ko je Šapića za v.d.-a imenovao? Ili, još važnije, ko će ga sa ove izmišljene funkcije smeniti? Ako bismo primenili analogiju, to bi morala da bude skupština gradske opštine. Gde je odluka, jer je u Službenom listu Grada nema? Kakva je sudbina odluka koje on kao (v.d.) predsednik opštine i (v.d.) predsedavajući opštinskog veća donosi? Nema li u skupštini GO Novi Beograd nijedan dostojan kandidat ili kandidatkinja koji bi Šapića mogli da zamene? Lokalni izbori nisu baš prekosutra – teorijski, mandat traje do 2024.
Dosta je to pitanja. I ona će se na jesen verovatno nekako i razrešiti – Šapić će na kraju zadržati jednu od ove dve funkcije. Za to vreme, Agencija će verovatno ćutati da bi nam na kraju odgovorila da sukoba i nema i da smo bezveze paničili.
Zbog toga, mene najviše zanima koliko dugo jedna nezakonitost može da postoji, da bode oči, da bi kontrolni organi reagovali? Gde je prekidač za uključivanje pravne države i da li je možda trajno pregoreo?
Autorka je profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu i narodna poslanica
Izvor: https://www.vreme.com/kolumna/aleksandar-sapic-uskladjen-sa-sopstvenim-interesima/
Pročitaj i ovo:
Jerinić: RIK nabavlja nove paravane za glasanje ne samo zbog tajnosti glasanja, nego da bi neko i zaradio
Republička izborna komisija planira da izmeni podzakonski akt i uvede nove paravane za glasanje na izborima, a profesorka Pravnog fakulteta i članica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić za portal N1 kaže da postoji sumnja da se to ne radi samo kako bi se zaštitila tajnost glasanja, nego da bi neko i zaradio.
Zašto se efikasna borba protiv iznošenja profita odlaže do ulaska u EU?
Najnoviji Nacrt, sada već i Predlog zakona o porezu na dobit na papiru ukida višedecenijske poreske privilegije krupnog kapitala, ali u praksi radi suprotno. Daje investitorima prelazni rok do 2037. godine, dok efikasne kočnice za iznošenje profita odlaže sve do dana ulaska Srbije u EU. Više o svemu u tekstu našeg Mladena Vitasa.
Zeleno-levi front i Solidarnost: Brisanje industrijskog nasleđa Pančeva je nedopustivo
Neodgovornom tranzicijskom politikom Azotara je dovedena do stečaja, a 2021. godine je za samo 5,5 miliona evra prodata novosadskoj kompaniji Promist, koja postrojenja Azotare primarno koristi kao skladišta. Promist je u periodu od 2021.godine do danas ostvario profit od desetina miliona evra koji se ne slivaju u budžet grada Pančeva, niti dovode do dobrobiti za grad, društvo i radnike.







